Milijuni pravoslavnih kršćana diljem svijeta 7. siječnja slave Božić, skoro tri tjedna nakon što su ga mnogi kršćani na Zapadu već obilježili i započeli Novu godinu.
Zemlje koje 6. siječnja slave Badnjak, a Božić 7. siječnja su Srbija, Rusija, Gruzija, Armenija, Bjelorusija, Egipat, Etiopija, Ukrajina i Kazahstan.
Razlika je zbog kalendara kojeg katolički i pravoslavni kršćani koriste za obilježavanje blagdana Božića.
Katolički kalendar, odnosno gregorijanski kalendar, koji je uveo papa Grgur XIII 1582. godine, najrašireniji je građanski kalendar na svijetu i po njemu katolički kršćani i protestanti slave Božić 25. prosinca.
Kalendar je prvobitno imao namjeru promijeniti datum Uskrsa tako da uvijek pada blizu proljetnog ekvinocija.
Ali pravoslavni kršćani – isključujući Grčku pravoslavnu crkvu – koriste julijanski kalendar, uveden 46. pr. Gaja Julija Cezara, što je punih 13 dana kasnije.
Grčka pravoslavna crkva u Grčkoj, Cipru i Bugarskoj usvojila je gregorijanski kalendar 1923. godine. Pravoslavci u Jeruzalemu Božić slave po gregorijanskom kalendaru.
Tehnički gledano, Božić u julijanskom kalendaru još uvijek pada 25. prosinca, dok prema gregorijanskom kalendaru pada 7. siječnja.
Za kršćane po gregorijanskom kalendaru, 6. siječnja obilježava se Dan Bogojavljenja – blagdan na koji se slavi otkrivenje Boga u ljudskom obliku – u samom Isusu Kristu. To je također dan kada su mudraci, slijedeći zvijezdu na pustinjskom noćnom nebu, pojavila u Betlehemu kraj Isusa nakon Njegova rođenja.
Počevši od 6. siječnja, pravoslavni istočnoeuropski kršćani tradicionalno poste do pojave prve zvijezde na noćnom nebu koja simbolizira Isusovo rođenje.
Božić se čestita prigodnim pozdravom “Hristos se rodi!”, na koji domaćin odgovara “Vaistinu se rodi” ili “Uistinu se rodi”.
Objed Badnjaka tradicionalno je bez mesa i alkohola. Obično se sastoji od 12 jela koja simboliziraju 12 apostola.
Za razliku od katoličkog i protestantskog Božića, u pravoslavnoj tradiciji nije običaj darivati. Pravoslavni kršćani obično dijele darove 19. prosinca, na dan Svetog Nikole ili za Novu godinu – 31. prosinca.
Mnoge pravoslavne kršćanske zemlje i dalje koriste gregorijanski kalendar u svom svakodnevnom životu, ali se često vraćaju na julijanski kalendar za svoje svete blagdane.
Nova godina je, prema julijanskom kalendaru, 14. siječnja, a dan Bogojavljenja, kojeg katolici i protestanti slave 6. siječnja, pravoslavni kršćani slave 19. siječnja.
