Na velika vrata već pomalo zaboravljene bolesti vraćaju se u naše okruženje, djelomično je razlog u slabijoj procijepljenosti populacije. Sve češće susrećemo oboljele od ospica, hripavca, tuberkuloze, poliomijelitisa, ali i ostalih bolesti kao što su sifilis, svrab, vektorske bolesti i druge. Globalizacija, međunarodna trgovina i putovanja, klimatske promjene utječu na zdravlje pučanstva na brže  širenje bolesti i uzročnika u sve krajeve svijeta.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije broj slučajeva ospica u svijetu u 2024. godini udvostručen je i bilježi najveći porast u posljednjih 25 godina. Uzročnik ospica je jedan od najzaraznijih virusa a bolest može imati teške komplikacije kao što su upale pluća i mozga, u određenom broju slučajeva i smrt. Virus se prenosi kapljičnim putem, u direktnom kontaktu s respiratornim izlučevinama zaražene osobe, a rjeđe neizravno svježe zagađenim predmetima. Čovjek je jedini prirodni domaćin i rezervoar virusa ospica, a povećanu cirkulaciju virusa bilježe susjedne nam zemlje – Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, dok Rumunjska prema podacima SZO bilježi najveći broj slučajeva u EU regiji. Osnovna mjera za sprečavanje epidemije ospica održavanje je visokih cijepnih obuhvata stanovništva (≥ 95 %), čime se onemogućava prijenos bolesti. U našoj županiji u 2024. godini zabilježena su dva povezana slučaja ospica, od kojih je jedan uvezen iz druge zemlje, a drugi slučaj je bio povezan s prvim od kojeg se zarazio.

iStock

U 2023. i 2024. imali smo u Hrvatskoj epidemiju hripavca, najveću u zadnjih 40 godina, u našoj županiji evidentirano je 395 oboljelih (najveća stopa incidencije je bila među djecom od 10 do 14 godina). Hripavac ili pertusis je akutna visoko zarazna bakterijska infekcija dišnog sustava. Uglavnom se javlja kod dojenčadi i male djece. Tijek bolesti je postupan, s nespecifičnim kataralnim simptomima (kao prehlada), zbog čega se u početku, kada je osoba najzaraznija, ne posumnja na hripavac, što omogućuje da bolesnik neometano širi bolest.

Tuberkuloza ili sušica je zarazna bolest koja se prenosi kapljičnim putem, a uzročnik je bakterija Mycobacterium tuberculosis. Širi se od oboljele osobe na zdravu zrakom. Bakterije se nalaze u sitnim kapljicama koje nastaju kao aerosol prilikom kašljanja, kihanja ili govora zaražene osobe, kapljice mogu udahnuti osobe koje se nalaze u blizini i inficirati se. Udisanjem bakterije dospiju do pluća gdje se razmnožavaju, a iz pluća mogu dospjeti u bilo koji organ u tijelu. To je bolest koja je poznata od davnina, te se nekada smatrala bolešću siromaštva. Danas tuberkuloza zahvaća ljude raznih socioekonomskih prilika, dobi i zdravstvenog statusa. Incidencija tuberkuloze u PGŽ je manja od 10 oboljelih na 100 000 stanovnika, što nas svrstava u područja s niskom incidencijom TBC. Međutim, migracije stanovništva i dolazak osoba iz zemalja s visokom incidencijom tuberkuloze predstavlja rizik za povećanjem broja oboljelih i u našim krajevima.

iStock

Susrećemo se i s povećanim brojem oboljelih osoba od svraba. Svrab ili šuga (skabijes) je zarazna bolest kože koju uzrokuje parazit tj. grinja koja se zove Sarcoptes scabiei i živi u površinskom sloju kože i njome se i hrani. Bolest se javlja kroz sva godišnja doba, prisutna je kod svih rasa i na svim kontinentima, te ne ovisi o društvenom statusu. Bolest se prenosi s čovjeka na čovjeka bliskim kontaktom, koža na kožu, najčešće spavanjem u istom krevetu ili kontaktom prilikom spolnog odnosa. Rijetko se prenosi dijeljenjem odjeće, preko rublja ili posteljine. Bolest se ne prenosi rukovanjem ili zagrljajem, već taj kontakt mora biti duži (minimalno 5 do 10 minuta). Kada je parazit izvan čovjekova tijela može preživjeti 48-72 sata, a nakon toga ugiba. Inkubacija bolesti je dosta duga, najčešće 2-6 tjedana, ali može biti i do 8 tjedana. Godišnje se u svijetu registrira preko 300 milijuna oboljelih. U PGŽ u 2023. je evidentirano 239 prijava svraba, dok u 2024. je broj prijava znatno veći te je zabilježeno 425 oboljelih osoba.

Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) izvještava o zabrinjavajućem porastu spolno prenosivih bolesti u europskoj regiji. Naročito se bilježi porast oboljelih od gonoreje (podaci za 2022. govore o porastu oboljelih za 48 % u odnosu na prethodne godine), oboljelih od sifilisa (porast za 34 %) i klamidije (porast za 16 %). Sve se te infekcije mogu uspješno liječiti antibioticima, no često ostaju neprepoznate i mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija. Svakako naglasak treba staviti na prevenciju i odgovorno spolno ponašanje.

iStock

Poliomijelitis je visoko zarazna bolest koja se može spriječiti cijepljenjem, a u svijetu su dvije zemlje koje se smatraju da su endemične za polio, a to su Afganistan i Pakistan. Međutim, povremeno se javljaju slučajevi i u drugim zemljama, naročito ako su krizna stanja i ratovi i tada postoji rizik od širenja virusa u populaciji, pogotovo ako su cijepni obuhvati niski.

Treba spomenut i vektorske bolesti tj. bolesti koje se prenose određenim vektorom, a to su najčešće komarci i krpelji.

Putnici mogu unijeti u svoju matičnu zemlju bolesti koje do tada tamo nisu bile prisutne u Hrvatskoj. Također, i zbog klimatskih promjena i međunarodne trgovine, vektori zaraznih bolesti (naročito komarci) se nastanjuju na područjima na kojima do tada nisu bili prisutni i stvaraju se uvjeti za širenje bolesti kao što su malarija, denga groznica, chikungunya, groznica Zapadnog Nila i ostale.

Zbog svega toga treba imati na umu da rizik postoji za sve, neke bolesti se mogu spriječiti cijepljenjem, neke odgovornim ponašanjem i pridržavanjem određenih preventivnih mjera, no svakako u budućnosti i dalje očekujemo da ćemo se susretati s bolestima koje smo zaboravili i toga moramo biti svjesni te nastojati rizik smanjiti na minimum.

„Borba protiv novih prijetnji: prevencija zaraznih bolesti u suvremenom svijetu“ jedna je od tema o kojoj će se više govoriti na predstojećem javnozdravstvenom kongresu „Kajetan Blečić“, u organizaciji Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci od 10. do 12. travnja 2025.