Istraživački tim Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu i istraživači drugih zemalja na sastanku u Mađarskoj, Foto: FMTU
Dionici poput turističkih agencija ulažu najveće napore u izgradnju odnosa s outdoor turistima, dok turističke zajednice najviše rade na obnovi resursa u outdoor turizmu
Istraživanja pokazuju da su planinarenje i hodanje najčešće turističke aktivnosti povezane s planinama, dok avanturističke aktivnosti poput penjanja, alpinizma i zip-linea dobivaju sve više na popularnosti. Prema podacima Svjetske turističke organizacije turizam u planinama čini između 9 i 16 % svih međunarodnih turističkih dolazaka.
Procjenjuje se da će njegova globalna vrijednost u idućih 10 godina iznositi 8 milijardi dolara. Turisti sve više traže destinacije koje promiču zdrav način života, boravak u prirodi i fizičku aktivnost.
Moderni turisti cijene destinacije koje ulažu u održivost – korištenje obnovljivih izvora energije, smanjenje otpada i zaštitu bioraznolikosti. Primjeri održivih praksi uključuju ekosmještaje i glamping (luksuzno kampiranje), koji kombiniraju udobnost s prirodnim okruženjem.
Korištenje digitalnih platformi
Planinarska skloništa opremljena solarnim panelima, sustavima za skupljanje kišnice i biokompost toaletima uspješno kombiniraju funkcionalnost i održivost.
Inovacije uključuju i digitalnu transformaciju planinskog turizma. Digitalne platforme i aplikacije omogućuju turistima lakši pristup informacijama o stazama, vremenskim uvjetima i lokalnim atrakcijama.
QR kodovi postavljeni uz staze mogu posjetiteljima pružiti dodatne informacije o lokalnoj flori, fauni ili povijesnim vrijednostima. Uz pomoć proširene stvarnosti (AR), turisti mogu doživjeti različite rekonstrukcije kulturne baštine, ali i virtualne prikaze prirodnih procesa.
Suvremene planinarske staze trebaju biti više od običnih putova – moraju uključivati interaktivne sadržaje, odmorišta i sigurnosne mjere. Kreiranje personaliziranih iskustava, poput tematskih staza (gastronomskih ruta, staza legendi ili edukativnih staza), dodatno mogu privući različite skupine posjetitelja. Lokalne zajednice trebaju biti središte ovih aktivnosti.
dr. sc. Vedran Zubović, Foto: FMTU
Stvaranje atraktivne i konkurentne ponude
Prema istraživanju provedenom u sklopu doktorske disertacije »Koncepcija razvoja outdoor turizma kao generatora konkurentnosti destinacije«, Vedrana Zubovića obranjenog na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u 2023. godini, prepoznatljivost outdoor destinacije uvelike ovisi o ponudi hard oblika outdoor aktivnosti.
Ove aktivnosti, koje uključuju avanturističke i fizički zahtjevnije oblike poput brdskog penjanja, brdskog biciklizma ili zip-linea, imaju ključnu ulogu u stvaranju atraktivne i konkurentne ponude destinacije, a posebice mogu biti interesantne u destinacijama kao što su Učka, Ćićarija i Gorski kotar.
Time se privlače turisti više platežne moći. Hard aktivnosti često uključuju manje skupine, čime se doprinosi održivosti turizma, smanjuje pritisak na okoliš i potiče razvoj lokalnih usluga.
Istraživanje je također pokazalo da dionici poput turističkih agencija ulažu najveće napore u izgradnju odnosa s outdoor turistima, dok turističke zajednice najviše rade na obnovi resursa u outdoor turizmu. Razvoj sinergije između dionika ključan je za stvaranje održive i konkurentne outdoor ponude.
Stoga, planine ne trebamo promatrati kao mjesta samo za odmor i rekreaciju, već i priliku za očuvanje prirode i kulturnih vrijednosti, jačanje lokalnih zajednica i promicanje održivog razvoja. S pravim ulaganjima i promišljenim pristupom, planine mogu postati sinonim za suvremeni i održivi turizam.
Projekt »Prekogranični kulturni i kreativni turizam u ruralnim i udaljenim područjima« na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u OpatijiFakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu nositelj je brojnih znanstvenih i stručnih projekata koji obuhvaćaju planine te ruralna područja. Među projektima koji obuhvaća ruralna područja je i projekt »Prekogranični kulturni i kreativni turizam u ruralnim i udaljenim područjima« (Cross-Border Cultural and Creative Tourism in Rural and Remote Areas – CROCUS) 2024-2027 financiran je kroz program Obzor Europa (HORIZON-CL2-2023-HERITAGE-01) za područje Klastera 2 – Kultura, kreativnost i uključivo društvo. Projekt se fokusira na izazove ruralnih područja bogatih kulturnom baštinom, koja se suočavaju s problemima poput starenja stanovništva, iseljavanja i niskih prihoda. Kulturni i kreativni turizam može pomoći u stvaranju održivih radnih mjesta i ulaganja, no potrebno je riješiti tri ključna izazova: (1) razvoj lokaliziranih poslovnih modela koji odgovaraju kulturnoj baštini i potrebama zajednice; (2) osigurati uravnotežen i održiv turizam; (3) podržati suradnju ruralnih područja kroz politike na različitim razinama. CROCUS će stvoriti znanje o najprikladnijim turističkim modelima, izraditi prototipove poslovnih modela kroz prekogranične živuće laboratorije, razviti makroregionalne političke scenarije te stvoriti alate za razvoj održivog turizma. Bit će to prva sustavna studija različitih vrsta prekogranične kulturne i kreativne turističke suradnje u ruralnim i udaljenim područjima. Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci, kroz projekt CROCUS, istražuje ruralna područja općine Matulji u Hrvatskoj i općine Ilirska Bistrica u Sloveniji. Obje regije povezuju tradicionalni karnevalski običaji, posebno zvončari, koji su dio UNESCO-ove nematerijalne baštine. Hrvatski i slovenski zvončari svakako su izvor interesa brojnih posjetitelja tijekom razdoblja karnevala, dok tradicionalna gastronomija s obje strane granice obogaćuje karnevalski doživljaj. Očuvana priroda (Ćićarija, Brkini) i bogata kulturna baština nude potencijal za razvoj kreativnog turizma, spajajući povijest, tradiciju i suvremene potrebe posjetitelja. Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci je dio konzorcija sastavljenog od vodećih znanstvenika i stručnjaka u području kulturnog i kreativnog turizma, ruralnog razvoja i inovacija poslovnih modela koji dolaze iz 9 europskih zemalja i to Danske, Nizozemske, Slovenije, Finske, Italije, Bugarske, Mađarske i Estonije. Istraživački tim Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu čine voditeljica Zrinka Zadel, redovita profesorica, Dora Smolčić Jurdana, redovita profesorica u trajnom zvanju, Elena Rudan, izvanredna profesorica, asistentica Tatjana Špoljarić te Nataša Duvnjak, suradnica u uredu Centra za projekte. |