Akcija čišćenja
O čišćenju obuhvata luke Krk, razgovarali smo sa Igorom Hrastom, voditeljem Odsjeka za gospodarstvo grada Krka, zaduženog za razvoj i provedbu EU i ostalih projekata
povezane vijesti
Svake godine, u svijetu se proizvede više od 380 milijuna tona plastike koja se zbog svojih kemijskih svojstava ne može samostalno razgraditi što je čini izrazito izazovnim za reciklažu.
U prijevodu, najveći dio plastike završi u okolišu gdje može “živjeti” zauvijek. Oko 80 posto smeća pronađenog na plažama čini jednokratna plastika poput boca, plastičnog pribora za jelo, slamki i omota od hrane.
Osim što ne čini lijepi prizor na plažama, otpad predstavlja veliku prijetnju morskim životinjama i samim time, našem planetu. Svjesni situacije i na ekootoku Krku, povodom Svjetskog dana oceana, 8. lipnja 2024. godine, u završnici projekta Morski akcijski dani, održana je akcija More spaja – Krk 2024., tijekom koje je iz obuhvata luke Krk izvađeno oko jedanaest “kubika” otpada o čemu nam je više ispričao Igor Hrast, voditelj Odsjeka za gospodarstvo grada Krka, zaduženog za razvoj i provedbu EU projekata i ostalih projekata na razini grada.
Igor Hrast, voditelj Odsjeka za gospodarstvo grada Krka, zadužen za razvoj i provedbu EU projekata i ostalih projekata na razini grada, Foto: Mladen Trinajstić
Tri lokacije
Što vas je potaknulo da organizirate akciju čišćenja luke Krk i kako je ona zamišljena?
– Posljednja ekoakcija čišćenja krčke luke organizirana je 12. rujna 2020. godine. Od tada je prošlo točno četiri godine te smo odlučili da je vrijeme da se ista ponovi. Tada je izvađen 41 “kubik” otpada na tri lokacije: krčka luka, luka Dunat i Porporela. U ovogodišnjoj akciji prikupljeno je ukupno 11 “kubika” otpada.
Kako ste uspjeli okupiti volontere i druge sudionike za ovu akciju?
– Kroz mrežu ronilačkih klubova. Uvijek se postavi jedan klub kao glavni koji će obavijestiti sve ostale klubove. Prije četiri godine to je bio Correct diving s Krka, dok je ove godine to bio USPDR Ajkula sa svojim projektom More spaja 2024. Sudjelovalo je dvadesetak klubova s ukupno stotinjak ronioca i pedesetak volontera.
Kakve vrste otpada su najčešće bile prisutne u luci?
– Vrše, gume, stari zapetljani konopi, lanci, plinske boce, stolice, suncobrani, sunčane naočale, sitan otpad…
Jesu li vas neki nalazi posebno iznenadili?
– Više nas ništa ne iznenađuje!
Koji su glavni ekološki problemi koji pogađaju luku Krk, odnosno Krk općenito?
– Od 2020. godine kada smo počistili glavninu, nije se uspjelo skupiti toliko otpada da bi rekli da je luka u lošem stanju. Jedanaest “kubika” izvađenog otpada je solidna brojka, no ništa spektakularno u odnosu na prethodnu akciju.
Uglavnom su to brodovi u tranzitu koji svojom nebrigom ostave otpad na lučkom području, nešto je ostataka vandalizma, odnosno s rive bačen otpad uslijed fešta i slično. Također, ove se godine, prije ekoakcije dogodila elementarna nepogoda – obilna kiša koja je u svibnju pogodila čitav otok. Nakon takve kiše bilo je potrebno nekoliko dana da se luka pročisti od zemlje koja je izvirala kroz pore krušije i slijevala se u luku.
Adekvatno zbrinjavanje
Na koji način ovakve akcije pomažu u njihovom rješavanju?
– Saniraju nastale štete.
Kakva je bila suradnja s drugim organizacijama tijekom provedbe akcije?
– Odlična, bez zamjerke.
Na koji se način planiralo zbrinuti prikupljen otpad?
– Prikupljeni otpad odvozi se u kontejnerima na zajedničko odlaganje otpada Treskavac u neposrednoj blizini Grada, gdje se on sortira, te svaki dio zbrine na adekvatan način.
Koji su vaši dugoročni ciljevi kada su u pitanju očuvanje i zaštita luke Krk, ali i prirode općenito?
– Redovne morske i kopnene akcije, kao u slučaju projekta Morski akcijski dani gdje se povezalo nekoliko ekoakcija čišćenja plaža, okoliša, a također i podmorja. Svake dvije do tri godine očistiti jednu od nekoliko velikih luka na području jedinice lokalne samouprave te nastaviti s redovitim kopnenim akcijama i edukacijama.
Kakvu poruku želite poslati lokalnoj zajednici i društvu ovom akcijom?
– Stalo nam je da naš okoliš bude čist i da se o njemu vodi računa na najbolji mogući način da bi naredni naraštaji mogli i više uživati u svemu što naš otok pruža.
Edukacija mladihKako ocjenjujete svijest građana o važnosti očuvanja okoliša i što bi se moglo učiniti da se ona dodatno podigne? – Kao lokalna samouprava i kroz zajedničku komunalnu tvrtku Ponikve ekootok Krk, redovito prakticiramo edukativni programe kroz osnovnu i srednju školu, izrađujemo nastavne i zabavne materijale kojima se osvještava mladež o potrebi očuvanja okoliša. Sudjelujemo u projektima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji za takve projekte redovno financira većinu troškova ako prepoznaju da su projekti svrsishodni i potrebni. |
Sadržaj nastao u suradnji s partnerom: Grad Krk