Foto: iStock
Svake godine osigurava financijska sredstva kojima se šumoposjednicima financira podizanje novih i obnova postojećih šuma.
povezane vijesti
Svjetski dan zaštite ozonskog omotača ustanovljen je 1994. godine, a njime se obilježava potpisivanje Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (1987.).
Provedba Montrealskog protokola pridonijela je ukidanju korištenja tvari koje oštećuju ozonski omotač i, s tim u vezi, oporavku ozonskog omotača i ublažavanju klimatskih promjena, prvenstveno smanjenjem potrošnje tvari koje oštećuju ozonski omotač za više od 98 posto.
Također, odredbama Protokola ukinuta je proizvodnja i potrošnja klorofluorougljikovodika. Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji došlo je do potpunog ukidanja potrošnje klorofluorougljikovodika, što je 26 godina prije roka određenog Montrealskim protokolom.
Foto: iStock
Međunarodni napori
Svake godine, na ovaj dan, naglašava se uspjeh međunarodnih napora u smanjenju uporabe štetnih kemikalija i potiču se daljnje akcije kako bi se ozonski omotač u potpunosti oporavio. Obilježavanje uključuje različite aktivnosti, poput obrazovnih programa, javnih kampanja i medijskih nastupa, s ciljem informiranja ljudi o ulozi ozonskog sloja u zaštiti života na Zemlji.
Zahvaljujući globalnim naporima, ozonski omotač se polako oporavlja, no potrebna je stalna pažnja i djelovanje kako bi se taj trend nastavio.
Oporavak atmosferskog ozonskog sloja, koji je uspješno započet zabranom uporabe tvari koje ga oštećuju, moguće je dodatno potaknuti održavanjem zdravih šumskih sastojina te sadnjom novih stabala. Šumski ekosustavi, uz oceane, najveći su bazeni za ponor ugljika, odnosno svojim fiziološkim procesima svako stablo usvaja velike količine ugljikova dioksida (CO2), čime se on uklanja iz atmosfere.
Prema procjenama, tijekom 100 godina svojeg života, stablo će asimilirati jednu tonu CO2, pa tako stabla, kao i ostale zelene biljke, potpomažu oporavak ozonskog sloja. Osim pozitivnog utjecaja na CO2, stabla imaju i veliku sposobnost usvajanja dušikovih oksida (NOx), čime smanjuju njihovu koncentraciju u atmosferi.
Climate Farm DemoRH se uključila u vrijedan projekt Climate Farm Demo (CFD) koji za cilj ima usvajanje praksi i rješenja klimatski pametne poljoprivrede u svrhu prilagodbe sustava poljoprivredne proizvodnje klimatskim promjenama. CFD je paneuropska mreža pilot-demopoljoprivrednika koja pokriva 28 država, a na području RH će sudjelovati 25 poljoprivrednih gospodarstava, kojima je Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede ispred Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva osigurala uključivanje. |
Različite aktivnosti
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva različitim aktivnostima pridonosi očuvanju prirodnih resursa, recikliranjem i smanjenjem korištenja zaštitnih sredstava, potičući ekološku poljoprivredu i implementaciju obnovljivih izvora energije, smanjuje negativne učinke na okoliš poljoprivrednim djelatnostima.
Spajanjem poljoprivrede i ruralnog turizma, Ministarstvo potiče na stvaranje dodatne vrijednosti poljoprivrednim proizvođačima, a različitim edukacijama usmjerava poljoprivredne proizvođače na mogućnosti korištenja novca EU-a.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva svake godine iz sredstava naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma osigurava financijska sredstva kojima se šumoposjednicima financira podizanje novih i obnova postojećih šuma.
Također, ovo Ministarstvo je glavni nositelj Akcijskog plana sadnje dodatnih stabala za doprinos kompenzaciji emisije iz turizma i smanjenju emisija stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj do 2030., vrijedan oko 67 milijuna eura.
