Kada se iduće godine izgradi Rijeka Gateway, novi kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali, riječka će luka moći godišnje zaprimiti i do 650.000 dodatnih kontejnera. Nakon što završi druga faza izgradnje ta će brojka premašiti i milijun, čime će se Rijeka suvereno vratiti na kartu najvažnijih transportnih lokacija u Europi, s obzirom na to da će biti glavna ulazna točka za širu regiju. 

Naravno, kada svi ti silni kontejneri stignu u grad koji teče, bit će ih potrebno rasporediti dalje prema odredištima u Hrvatskoj, Mađarskoj, Srbiji i drugim tržištima. Tu važnu ulogu preuzet će dvije Riječanke, čiji je život već i sada usko povezan uz vlakove i logistiku. One su Matea Matijević Sladić (38), EAD Inland Operations Manager u A.P. Moller – Maersk Croatia, i Anamaria Jurinović (39), voditeljica riječkog ureda kompanije ENNA Logic. 

APM Terminals, kompanija u sastavu A.P. Moller – Maerska, i ENNA Logic su, naime, zajednički vlasnici tvrtke Rijeka Gateway, a Matea i Anamaria stoje iza jednog od ključnih kotačića koji će osigurati da pošiljke sigurno i na vrijeme stignu do destinacije. 

Kako bismo bolje upoznali tajne njihova zanata, sjeli smo s njima te iz prve ruke saznali kako će izgledati logistička snaga budućeg najmodernijeg, daljinski upravljanog kontejnerskog terminala u ovom dijelu Europe.

Kontinentalni transport vlakom

Za početak su nam pobliže objasnile kako već sada izgleda njihov posao organizacije transporta. 

Kada kontejner tek dolazi u Hrvatsku prvo na red dolazi Matea, odnosno A.P. Moller – Maersk, jedan od najvećih kontejnerskih brodara u svijetu. Njen je zadatak da u komunikaciji s terminalom dogovori raspored i količinu kontejnera na brodu, kao i vrijeme njihova dolaska te zatim organizira njihov prijevoz, najčešće vlakom, do konačnog odredišta. Isti posao radi i kada treba dostaviti kontejner iz tvornice prema luci. 

Kontinentalni transport vlakom zatim preuzima Anamaria, odnosno ENNA Logic, domaća tvrtka u sastavu Energia Naturalis grupe. Ona je zadužena za organizaciju prijevoza, s time da mora paziti na izbjegavanje potencijalnih problema koji mogu usporiti dolazak pošiljke, kao što su radovi na pruzi, vozni red putničkih vlakova te pregled carine na granici. 

Kada se izgradi novi terminal Rijeka Gateway, njihov će posao postati još više dinamičan, no obje se vesele tom izazovu. Kako kažu, upravo je konstantan napredak jedna od čari njihova posla.

„Otvaranjem Zagrebačke obale promet će nam se vrlo vjerojatno povećati dva, čak i tri puta. To je velika vijest jer će ovaj projekt otvoriti više od 300 novih radnih mjesta, dok bi neizravno zapošljavanje u regiji moglo biti višestruko veće. Ujedno se otvara jedno potpuno novo tržište za poslovanje, što će svakako osnažiti ulogu Rijeke kao lučkog grada“, navodi Anamaria.

Matea Matijević Sladić iz A.P. Moller – Maersk Croatia i Anamaria Jurinović, voditeljica riječkog ureda kompanije ENNA Logic. Foto: Nikola Blagojević

Održivost i ravnopravnost

Željeznica je pritom glavni kontinentalni način prijevoza robe. Maersk koristi i kamione, no kako je strateški cilj kompanije ostvariti potpunu CO2 neutralnost do 2040. godine u budućnosti će fokus poslovanja sve više ići prema vlakovima. Održivost je, naime, jedna od ključnih karakteristika budućeg terminala na Zagrebačkoj obali. Čak 95 posto opreme na terminalu bit će električno, a energija će se dobivati isključivo iz obnovljivih izvora, značajno smanjujući emisije CO2 i drugih štetnih plinova. Terminal će također koristiti digitalni sustav upravljanja zgradama (BMS) i LED rasvjetu, osiguravajući optimalno upravljanje resursima i smanjenu potrošnju energije.

„Maersk je lider u industriji, tako da je za zaposlenike jako dinamično raditi na novim projektima. Zbog stalnog napretka, posao ti nikada nije jednak, ali u isto vrijeme imaš priliku svaki dan učiti nešto novo i raditi poslove koji donose veću vrijednost, ne samo za tvrtku, već i za cjelokupno gospodarstvo. S Rijeka Gatewayom moći ćemo raditi na standardizaciji procesa, ali i na digitalizaciji te integraciji sistema“, govori Matea koja je Maersku već 14 godina.

U riječkoj podružnici danske kompanije zaposlila se još kao studentica logistike i menadžmenta na Pomorskom fakultetu u Rijeci. Iako je žena u pretežito muškoj struci, kaže kako se u Maersku nikada nije susretala s predrasudama jer je ravnopravnost jedna od ključni stavki ugrađenih u strategiju kompanije, nevažno radi li se o spolu, vjeroispovijesti, rasi ili seksualnoj orijentaciji. 

Ipak, priznaje da dok se zaposlila nije bilo tako puno žena u logistici, iako se situacija iz godine u godinu sve više mijenja i u svojoj struci primjećuje više ženskih lica. Upravo je zato posebno veseli inicijativa Rijeke Gateway koja će svoje glavne četiri dizalice za prekrcaj kontejnera između broda i obale nazvat po ženama koje su svojim radom ostavile neizbrisiv trag na području Rijeke i okolice, a dosad još nisu dobile zasluženo priznanje te vrste, poput imenovanja ulica ili trgova.

Trg snažnih žena Grada Rijeke

Riječ je o najvećim lučkim dizalicama koje će biti postavljene na bilo kojemu od terminala riječke luke, takozvane superpostpanamax generacije, koje će omogućiti prekrcaj kontejnera s najvećih brodova tog tipa koji pristaju u Rijeci i to u punoj duljini i širini broda. Također, dio prostora terminala, iako neće biti dostupan građanima, zbog sigurnosnih razloga i jer je riječ o lučkom području, bit će nazvan Trg snažnih žena Grada Rijeke.

Imena dizalica biraju sami građani koji mogu glasati za nominirane žene i to na način da na službenoj Facebook stranici Rijeka Gateway profila lajkaju komentar s opisom jedne ili više nominiranih žena. Glasovanje traje do 12. srpnja, a dizalice će nositi imena žena s najvećim brojem lajkova.

Anamarijin favorit je Antonija Reljac, simbol grobničkih mlikarica, jer je i njena pranona Viktorija Sudan također bila mlikarica. 

„Pranona je živjela na Grobniku, imala je sedmero kćeri i jednog sina, i stvarno joj je teško bilo organizirati obitelj i život kako bi svako jutro nosila svježe mlijeko u Rijeku, s time da nije išla sadašnjom cestom nego preko Trsta. To je radila do kraja svog života, no njena kćer, moja nona, nije htjela ni čuti za krave ili neke druge domaće životinje jer je kao dijete uvijek puno pomagala oko imanja“, prisjeća se Anamaria priča svoje bake. 

Ona je također do svoje osme godine živjela na Grobniku nakon čega se s roditeljima preselila u Rijeku, grad koji obožava i ne bi ga mijenjala ni za jedan drugi na svijetu. 

„Volim Rijeku jer je specifična, multikulturna i tolerantna. Kao lučki grad se kroz povijest susrela s mnoštvom različitih kultura, što je vjerojatno i izvor tog današnjeg prihvaćanja različitosti. Inicijativa Rijeke Gateway to samo potvrđuje, tako da jedva čekam vidjeti dizalice s imenima snažnih riječkih žena“, zaključila je Anamaria.