Svatko od nas doma ima barem nekoliko komada stare odjeće koja živi usamljeni život na polici ormara, dnu košare za prljavo rublje ili pak u vrećici robe koju ste obećali odnesti na reciklažu još prošli mjesec. No što se zapravo događa s odjećom kada ju ubacimo u za to namijenjen reciklažni spremnik?

Gdje ona ide i reciklira li se doista?

Mnogi ekopobornici složit će se da je recikliranje odjeće posve u redu – pod uvjetom da se radi o ograničenoj količini odjeće te da se čitav proces odvija na ispravan način.

Mnogi će se štoviše složiti kako je bolja staza za novi život stare odjeće njena prenamjena, jer osim što ćete Zemlju spasiti od još jedne neželjene majice, na taj način možete istovremeno ispucati svoju kreativu.

Foto: iStock

Reciklaža iza kulisa

Ogromna potreba za recikliranjem odjeće dolazi od vrlo jednostavnog razloga: kupujemo, trošimo i ‘konzumiramo’ odjeću više nego što je to nama potrebno.

Industrija brze mode proizvede enormno puno odjeće koja će što zbog kvalitete, a što zbog trendovske prolaznosti vrlo brzo završiti kao još jedan humak na odlagalištu. Postoji podatak da za svakih pet proizvedenih odjevnih predmeta, tri završi na odlagalištu ili na spaljivanju.

Istina je da nas svijet sadašnjice trenira za konstantnu potrošnju, ali tu i tamo valja se ipak zapitati treba li nam baš ta majica i koliko ćemo je zapravo nositi? Mjesec, godinu, pet godina ili nikada?

Dok smo s recikliranjem bombardirani na sve strane, pogotovo od strane velikih kompanija, činjenica je da je za recikliranje odjeće potrebno izrazito mnogo resursa.

Radi se o nimalo benignom procesu u kojem se događa velika emisija ugljičnog dioksida, a kada se za odjeću koriste metode recikliranja poput spaljivanja i usitnjavanja, javlja se jedna druga problematika – što napraviti sa silnom količinom dobivenog materijala?

Odgovor je takav da jednostavno ne postoji potražnja niti način iskorištavanja tolike količine tekstilnog otpada te se često dogodi da isti završi na odlagalištu.

Drugim riječima, tekstilni otpad ne odlazi magično u crnu rupu već samo negdje drugdje, samo što u tom slučaju ona poslovica »Daleko od očiju, daleko od srca« i nije baš dugoročno isplativa.

Foto: iStock

Alternative recikliranju

Ako imate onu jednu majicu koja je dala svoje, ili pak ako jednostavno ne vidite način kako biste ju prenamijenili na vama potreban način i ipak ju želite reciklirati, i za to postoji dobar i praktičan način, na koji ćete biti sigurni da ista neće služiti kao ekstradodatak već itekako glomaznim odlagalištima.

Ako je vaša majica (ili bilo koji drugi komad stare odjeće) izrađena od 100 posto organskih materijala (što znači bez dodataka sintetičkih primjesa), možete ju reciklirati tako da ju natrgate na male komadiće i bacite u kompost.

Između kompostiranja i truljenja te iste majice na odlagalištu otpada veliku razliku čini upravo kisik, a u vašem kompostu će se uz adekvatnu količinu vlage, prigodnu temperaturu i s dovoljnom količinom kisika razgraditi puno brže i za okoliš sigurnije.

Danas je svijest o problematici tekstilnog otpada sve veća i aktualnija, a ako niste osoba od uradi sam projekata, a nemate opciju recikliranja odjeće gore navedenu, postoje alternative kako možete smanjiti svoj »tekstilni otisak«.

Primjerice, na društvenim mrežama postoji puno zajednica gdje možete pokloniti nekome vašu staru odjeću, a isto tako opcija je da ju poklonite skloništima. A ako to poželite, možete određene komade i prodati.

Opcija za recikliranje i ponovnu namjenu je mnogo te je naposljetku na vama koju ćete opciju odabrati. Jer na kraju dana, ono što je najprikladnije vama nije nužno prikladno i planetu Zemlji, a u uz malo kreativnog razmišljanja i samostalne edukacije možete, barem na mikrorazini, napraviti čudo. Upamtite, promjena ide upravo od pojedinca!