Na listi najposjećenijih prvo mjesto redovito zauzima pariški Louvre
povezane vijesti
Muzeji se kolokvijalno nazivaju »crvotočinama u druge svjetove« jer pružaju pogled u dijelove prošlosti, sadašnjosti i budućnosti očima umjetnika inspiriranih samo njima poznatim idejama koje se skrivaju iza mnogobrojnih svjetskih djela prikazanih diljem planete.
Posebne ustanove u kojima se na trenutak može pobjeći od stvarnosti i zakoračiti u poseban svijet mašte, naziv su dobile od grčkih muza, boginja koje su u mitologiji djelovale kao zaštitnice pjesništva, umjetnosti i znanosti te za koje se vjerovalo da nadahnjuju slikare, glazbenike i pjesnike.
Glavna podjela muzeja odnosi se na znanstvene i umjetničke, a po karakteru, strukturi i teritorijalnoj kompetenciji na državne, zemaljske, pokrajinske, gradske i zavičajne, a u novije vrijeme i virtualne (web ili online) muzeje koji djeluju samo u virtualnom internetskom prostoru.
U Hrvatskoj djeluje 146 muzeja, galerija, muzejskih zbirkâ te sedamdesetak crkvenih zbirkâ, a na svjetskoj razini ukupna količina muzeja prema različitim dostupnim informacijama iznosi oko 104 tisuće od čega ih je 61 posto smješteno na zapadu Europe i u Sjevernoj Americi.
Prvi zapis iz SuzePrvi zapis o “muzeju” odnosno o umjetničkoj zbirci dragocjenosti skupljenih u ratnim pohodima potječe iz grada Suze (oko 1176. pr. Kr.). U 5. st. pr. Kr. na atenskoj akropoli nalaze se arhetipski oblici budućih galerija i muzeja, a u helenizmu nastaju prvi muzeji uz knjižnice, kao središta znanstvene, kulturne i umjetničke djelatnosti (Aleksandrija u 3. st. pr. Kr.). Antički Rim nije poznavao muzeje kao instituciju, ali javno su se u knjižnicama, dvoranama termi, hramovima ili na otvorenom, izlagala brojna djela likovne umjetnosti. Tipovi muzeja kakve danas poznajemo pojavili su se u doba renesanse u Italiji. |
Tradicionalno – prvi
Velika brojka muzeja diljem svijeta nagnala je na razmišljanje o tome koji su muzeji ujedno i najposjećeniji, a na prvom se mjestu liste redovito nalazi francuski Louvre koji je prošle godine posjetilo 8,86 milijuna posjetitelja.
Jedan je od najvećih svjetskih muzeja, a smješten je u središtu Pariza na obali rijeke Seine u zdanju nekadašnje kraljevske palače. Središnje dvorište zgrade, u kojemu se danas nalazi staklena piramida, leži na osi avenije Champs Élysées i time tvori staru jezgru Pariza. Izgradnja palače Louvre započinje 1190. godine, a završava 1204. s time da se urbanim razvojem grada gubi fortifikacijska uloga utvrde čime je 1546. godine pretvorena u rezidencijalnu palaču francuskih kraljeva.
Današnji arhitektonski kompleks koji tvori velik zatvoren četverokut s produženim sjevernim i južnim traktom započet je u stilu renesanse nakon čega je gradnja nastavljena u barokno-klasicističkom stilu. Izgrađen u obliku potkovice, Louvre je predstavljao najdužu zgradu u Europi, koja se protezala dulje od tri u nizu položena Eiffelova tornja.
Prema francuskom povjesničaru Patriceu de Mocanu, Louvre je (bez umjetnina) vrijedan minimalno 35 milijardi dolara. Oko 66 posto izloženih umjetnina u muzeju pripada francuskim umjetnicima, a da bi pogledali sve izložene eksponate, trebalo bi vam 100 dana.
Foto: Louvre
Krađa i vandalizam nad Mona LisomMona Lisa Leonarda da Vincija možda je jedno od najomiljenijih umjetničkih djela na svijetu. Svake godine vide je milijuni ljudi, a smatra se krunskim draguljem zbirke Louvrea, kultnim djelom renesanse i slikom koju je nemoguće vrednovati jer se smatra neprocjenjivom, ali više je puta bila meta krađe i vandalizma. Od početka 20. stoljeća na sliku, koju je Francuska kupila 1797., bačena je boja u spreju, šalica čaja i torta, a nedavno i juha. Dva vandala su 1956. godine pokušala oštricom žileta i kamenom oskvrnuti slavnu sliku, a svaki put kada bi Mona Lisa izronila bez oštećenja, netko bi ponovno dobio novu ideju kako je uništiti. Ukratko, Mona Lisa se suočila s toliko potencijalnih oštećenja da je čak i Salvador Dalí jednom bio ponukan progovoriti o svom vandalizmu, pripisujući slici »moć, jedinstvenu u čitavoj povijesti umjetnosti, da izazove najnasilnije i najrazličitije vrste agresije«. Aktivisti za zaštitu okoliša bacili su ove godine juhu na neprobojno staklo koje štiti Mona Lisu, a jedna od aktivistica uzviknula je: »Što je važnije? Umjetnost ili pravo na zdrav i održiv sustav prehrane? Naša agrikultura je bolesna!« Dvije godine ranije, također ekološki aktivist, u muzej je stigao odjeven kao žena u invalidskim kolicima, bacivši tortu na slavnu sliku, kazavši da ljudi uništavaju Zemlju i da ga je to nagnalo na protest.
|
Muzej svih muzeja
Drugi na listi najposjećenijih muzeja na svijetu su tajnoviti Vatikanski muzeji smješteni u Vatikanskoj palači koju je u prošloj godini posjetilo 6,67 milijuna posjetitelja. Najveća kolekcija neprocjenjivih antikviteta i umjetnina na svijetu nalazi se u muzeju Pio Clementino i muzeju Chiaramonti, ali najveća kolekcija talijanskih i europskih slika čuva se u osamnaest soba vatikanske pinakoteke.
»Vatikan, muzej svih muzeja« ne samo da sadrži opsežne zbirke umjetnosti, arheologije i etno-antropologije koje su pape prikupljali tijekom stoljeća, već sadrži i neke od najneobičnijih i umjetnički najznačajnijih prostorija Apostolske palače.
British Museum javni je muzej posvećen ljudskoj povijesti, umjetnosti i kulturi smješten u Londonu. U stalnom postavu izloženo je osam milijuna radova čime je muzej na prvom mjestu po veličini kolekcije, a trećem po posjećenosti jer ga je u 2023. istražilo 5,82 milijuna ljudi.
Muzej je osnovan 1753. godine i uglavnom je sadržavao zbirke anglo-irskog liječnika i znanstvenika Sir Hansa Sloanea. Prvi put je za javnost otvoren 1759. godine, a za širenje muzeja tijekom sljedećih 250 godina uvelike je zaslužna britanska kolonizacija što je rezultiralo stvaranjem nekoliko podružnica, od kojih je prvi bio Prirodoslovni muzej 1881. godine.
Zanimljivost iz povijesti za ljubitelje životinja je ta što je u Muzeju tijekom godina živjelo mnoštvo mačaka, a najpoznatiji je bio Mike koji je čuvao glavna vrata između 1909. i 1929. godine. Kada je uginuo, njegova se osmrtnica pojavila u časopisu Evening Standard i TIME.
Foto: iStock
Čupavi čuvari umjetninaKako je Mike štitio jedan britanski muzej, tako Rusi od 1764. godine za muzej Ermitaž u St. Petersburgu zapravo i zapošljavaju mačke da štite oko tri milijuna njegovih umjetnina, ali ne od lopova već od glodavaca. Tim čupavih čuvara sastoji se od većinski uličnih mačaka koje imaju svoju hijerarhiju: aristokratske mačke te mačke srednjeg i nižeg staleža. Svaka skupina operira na određenom dijelu zgrade, a »mačkasto« osoblje nije smjelo brojati više od 50 do 60 zaposlenih jer bi povećanje njihova broja značilo izazove po pitanju brige i nabave hrane. »Ako bi broj mačaka premašio broj 60, one bi se počele međusobno sukobljavati i zanemarivati svoje dužnosti. Iz tog razloga, muzej s vremena na vrijeme traži ljude koji će posvojiti višak mačaka. Svaku su mačku pažljivo imenovali zaposlenici muzeja ovisno o njihovom karakteru, a imaju čak i svoj praznik 28. ožujka kada dobivaju posebne slastice«, opažanja su djelatnika muzeja. »One nisu samo maskote već pravi zaposlenici koji imaju vrlo važnu ulogu«, kazala je prije nekoliko godina Irina Popovets čiji je posao bio brinuti o zaposlenim mačkama muzeja, većinom spašenih s ulice.
|
Dva milijuna eksponata
Njujorški Muzej umjetnosti Metropolitan odnosno The Metropolitan Museum of Art možda je najpoznatiji po kultnoj modnoj manifestaciji Met gali, ali prije nego je postao prepoznatljiv po crvenom tepihu i zvijezdama koje u svibnju svake godine pokazuju svu raskoš kreacija na zadanu temu, The Met je osnovan kao muzej s misijom da američkom narodu približi umjetnost 1870. godine, a u 2023., privukao je čak 5,36 milijuna posjetitelja.
Impresivna stalna zbirka muzeja koja od 2000. godine broji više od dva milijuna eksponata, podijeljena je na sedamnaest zasebnih odjela, svaki sa specijaliziranim osobljem kustosa i znanstvenika, kao i šest namjenskih konzervatorskih odjela i Odjel za znanstvena istraživanja.
Foto: iStock
Foto: Metropolitan
Maskota MetropolitanaAntički egipatski nilski konj nazvan William, maskota je njujorškog muzeja. Iako plava figurica djeluje vrlo šarmantno, antičkim Egipćanima predstavljala je opasnu prijetnju čak i u zagrobnom životu jer je, prema njihovom vjerovanju, bila u stanju zatočiti ribare u močvarnim predjelima Nila, ali i one koji su na putu u zagrobni život. Figurica je pronađena kraj grobnice u Egiptu s tri slomljene noge (koje su u međuvremenu popravljene), a vjeruje se da je tamo stavljena kako bi čuvala pokojnika na njegovu putu u zagrobni život. William je ime dobio u zabavnom časopisu 1931. godine koji ga je deklarirao kao »proroka«. Sve od tada, William je ponosna maskota slavnog muzeja.
|
Uz ogromnu zbirku umjetnina iz čitavog svijeta, The Met je utkan u američku filmsku industriju jer se nerijetko bira kao lokacija za snimanje različitih filmova i serija. Među najpoznatijima je snimanje filma »Oceanovih 8« gdje je glumačka ekipa za brojne scene stizala kasno navečer, a odlazila u zoru da ne bi omeli radno vrijeme muzeja. U popularnoj američkoj seriji »Tračerica«, odnosno u originalu »Gossip Girl«, više su puta korištene stepenice muzeja za prikaz polaznica elitne privatne škole s Manhattana.
Kontrolirani prostor stepenica koji ima razine poslužio je u seriji kao snažna vizualna reprezentacija društvenih ljestvi po kojima se polaznice škole »penju«, u jasnom značenju – što je stepenica viša, to je djevojka popularnija.
Peti na ljestvici najposjećenijih muzeja u 2023. godine je britanski Tate Modern koji je posjetilo 4,74 milijuna ljudi. Muzej je dio Tate grupacije, institucije koja u mreži od četiri umjetničke galerije čuva nacionalnu zbirku britanske umjetnosti Ujedinjenog Kraljevstva te međunarodnu modernu i suvremenu umjetnost. Tate Modern pruža pogled k uzbudljivoj modernoj i suvremenoj umjetnosti, a posjetitelji mogu razgledati inovativna djela, slike, skulpture i velike instalacije umjetnika iz cijelog svijeta, uključujući Pabla Picassa, Yayoi Kusamu i Henrija Matissea.
Foto: iStock
Foto: Jai Monaghan
Foto: Lucy Green
Najbolji europski gradovi za ljubitelje umjetnostiOsim u poznatim muzejima, umjetnost nas okružuje pa se uz galerije, kipove i spomenike, u brojnim gradovima posebno cijeni i ulična umjetnost što je vrsta vizualne umjetnosti stvorena na javnim prostorima i najčešće nije vezana uz tradicionalne načine izlaganja eksponenata. Prema zbroju bodova sabranih od ukupnih umjetničkih galerija, kipova i spomenika te primjeraka ulične umjetnosti, sastavljen je i popis najboljih europskih gradova za ljubitelje umjetnosti odnosno europske metropole s najboljom kulturnom ponudom. Iako se niti jedan hrvatski grad nije našao na listi, svoje su mjesto na prestižnom popisu izborili oni iz susjedstva, poput Ljubljane, Beograda, Beča i Budimpešte. Prvo mjesto na popisu zauzeo je Pariz sa 166 bodova uz zanimljiv podatak. Naime, većinu bodova dobio je na osnovu upravo ulične umjetnosti koja je utkana u urbanu vizuru grada tako da na brojnim fasadama nisu puki grafiti već živopisni murali nemalog broja umjetnika. Iako drugi na listi, London je bodovno izjednačen s Parizom, a jedan od najpopularnijih primjeraka ulične umjetnosti u britanskoj prijestolnici je smješten u Camdenu gdje se na željezničkom mostu proteže natpis “Camden Lock”. Grafit je naslikao John Bulley 1989. godine i jedno je od najdugovječnijih primjeraka ulične umjetnosti. U Pragu, koji se sa 155 bodova smjestio na treće mjesto ljestvice, jedan od najpoznatijih murala potječe iz 2022. godine. Naslikao ga je češki ulični umjetnik kazahstanskih korijena, Dmitrij Proskin odnosno “Chemis”, a prikazuje ukrajinsku djevojčicu koja se krije ispod zastave svoje ratom pogođene države. Mural je posebno emotivan zbog toga što se djevojčica pod zastavu domovine sakrila sa svojim prijateljima iz bajke – Mickeyjem Mouseom, nordijskim Moominom, češkom krticom, francuskim Obeliksom, poljskim Lolekom i Bolekom, britanskim psom Gormitom i njemačkom pčelicom Majom. Autor je mural koncipirao kao poruku da Ukrajina štiti ostatak Europe.
|
