“Znam da je teško vjerovati nakon svih ovih godina propadanja hrvatskih željeznica, ali morate mi vjerovati da će u roku od četvrt stoljeća, rok je postavljen do 2050. godine, doći do jedne od najvećih transformacija u povijesti tog tipa prometa na našim prostorima. Ponajprije zbog ekoloških razloga jer je transport roba i putnika željeznicom najekološkiji. Upravo zbog te činjenice EU želi pomoći, želi izbalansirati situaciju na svim željeznicama zemalja članica, među kojima je dakako i Hrvatska”.

Riječi i rečenice koje nam je istaknuo Valter Flego, hrvatski europarlamentarac, Istrijan iz Buzeta, osoba velikog političkog iskustva iako mu je tek nešto više od pedeset godina u našem video razgovoru zazvučale su poprilično nestvarno. Navikli da su domaće željeznice uglavnom podloga za zbijanje oporih šala, da su u tehnološkom smislu jedne od najzaostalijih u čitavoj Europi, nemalo smo se začudili njegovim odgovorima o mogućnosti transformacije tog tipa prometa na hrvatskim prostorima.

– Znam da 2050. godina djeluje jako daleko, ali nije tako. Vrijeme brzo ide, a kad govorimo o preuređenju domaćih željeznica, nekoliko je etapa. Prva je pozicionirana na 2035. godinu, što je poprilično blizu. Od nje bi najviše koristi mogla imati upravo Rijeka, odnosno njezin prometni pravac prema Zagrebu. Da, riječ je o izgradnji nizinske pruge, a razlog tog prioriteta leži jednim dijelom i u rusko-ukrajinskom sukobu. Rijeka se naprosto ističe kao jako dobra i sigurna, prosperitetna luka tako da je taj pravac prioritetan. Nisu to samo razmišljanja što bi bilo kad bi bilo, ili neke mnogo puta ponavljane prometno-političke postavke, nego odluke što dolaze s europskog vrha, činjenice koje potvrđuje i Europski parlament. A potvrđuje ih i u financijskom smislu tako da ovdje vrijedi stih iz popularne pjesme, ali obrnutih vrijednosti: pare nisu problem, para ima! Da, strateški, koridorima, kao i potrebnom dokumentacijom mreža hrvatskih željeznica je ušla u najvažnije europske dokumente što će sasvim sigurno donijet veliki preokret. Profitirat će i elektrifikacija čitave mreže, recimo u Istri i Dalmaciji gdje je danas nema, a na svoje će doći i hrvatska metalska industrija, odnosno proizvođači opreme i vlakova prije svih, naglašava Flego.

Foto Vedran Karuza

Kako smo i istaknuli, unatoč nevelikom broju godina, posebno za relacije uobičajene u najvišim sferama politike, Flego je političar u još uvijek mladim godinama.

– Duga mi je politička karijera jer je počela prije mog tridesetog rođendana. Studirao sam i diplomirao u Rijeci, a u našem Istarskom klubu na Brajdi pala je ideja da se uključim u politiku. Nagovorile su me na to kolege i prijatelji, a uz dogradonačelničke i gradonačelničke funkcije u Buzetu, bio sam i istarski župan. Bliži mi se kraju i mandat u Europarlamentu, a što će biti dalje – odlučit će moja stranka, a to je oduvijek IDS, moja obitelj kao i ja osobno. Generalno, mislim da sam tolerantna osoba kojoj nikad nije važno s koje političke strane dolazi glas ako je to glas za dobrobit ljudi, za napredak. Uvijek sam spreman podržati kolege iz drugih stranaka ako su napredne i korisne za stanovništvo, naglašava Flego.

A u razgovorima o razvoju željeznice nekoliko elemenata djeluje posebno – utopijski. I za njih Flego tvrdi da su itekako – realni.

– Najviše nevjerice izaziva moja tvrdnja kako ćemo imati i tunel koji povezuje Lupoglav i Matulje, kao i to da će kopno i Krk povezati još jedan most na kojem će biti i – željeznička pruga. Zbog čega smo tako nepovjerljivi? Rekao sam da je hrvatski željeznički sustav implementiran u europske projekcije, zbog čega onda mislimo da je sve, ili većina onog o čemu govorim – nemoguće. Gdje bismo bili da su tako razmišljali i naši preci, ili ljudi koji su u jednom tehnološki sasvim drugačijem, zaostalijem vremenu krenuli graditi prugu od Karlovca prema Rijeci? Ja nisam takav stoga ponavljam: nizinska pruga bi do Rijeke mogla stići mnogo brže no što smo to danas spremni ma i pomisliti, zaključio je Flego.