Ušli smo u treću godinu pandemije koronavirusa. Možemo li se konačno malo opustiti i očekivati da WHO proglasi kraj pandemije?

To je tek jedna od tema koju smo otvorili u današnjem video razgovoru u Studiju 20A Novog lista, kojeg naša novinarka Barbara Čalušić vodi s glavnim županijskim epidemiologom, dr. Dobricom Rončevićem.

“Ova pandemija već zaista dugo traje, ali unatoč tome što mjera gotovo da više i nema, više nismo u onako rizičnoj fazi za živote ljude i opterećenje zdravstvenog sustava. To zaista jest posljedica nekadašnjih ograničenja kojima smo uspjeli produžiti trajanje cirkulacije prethodnih varijanti virusa. No i sam virus je slabiji u smislu težine bolesti koju izaziva, a i stanovništvo je znatno imunije. Teško je prognozirati kakvi će se virusi pojavljivati u budućnosti, ali ne očekujemo više tako tešku epidemiju kakvu smo imali”, rekao je Rončević.

O krakenu

Epidemiolog kaže da kod svake pojave zaraznijeg soja virusa, dolazi i rizik da više ljudi ima težu kliničku sliku. No zdravstveni sustav je, tvrdi, spreman na pojavu tzv. krakena.

“Bilo bi poželjno kad bi farmaceutska industrija mogla imati reakciju na svaku novu podvarijantu virusa, ali to je nemoguće očekivati. No i kof cjepiva nastalih na temelju wuhanske varijante, stječe se solidna zaštita od težeg oblika bolesti, a još je solidnija kad se koriste bivalentna cjepiva prilagođena novim varijantama. Nedostatak je što cjepiva daju relativno kratku imunost, svega šest do osam mjeseci, a ona dodatno pada sa značajnijim genetskim promjenama virusa”, objasnio je.

O gripi

Rončevića smo pitali i o eksploziji drugih respiratornih virusa koji trenutno pune bolnice. Jesu li protupandemijske mjere bile “medvjeđa usluga” u borbi protiv zimskih infekcija?

SNIMIO: VEDRAN KARUZA

“Mjere su djelovale preventivno i za druge bolesti koje se šire kapljično tako da su se zaista slabije širile za vrijeme pandemije. No sve te bolesti ionako pokazuju određene oscilacije u višegododišnjem periodu. Sad se istodobno pojavilo više uzročnika, od streptokoka, pneumokoka, do ripe. No ta će se situacija vrlo brzo razbistriti i ni najmanje ne govori na štetu mjera koje smo provodili”, odgovorio je Rončević.

Kaže da je ovogodišnja sezona gripe počela dva tjedna ranije nego lani, ali i to su normalne oscilacije.

“Mi smo sad možda negdje blizu polovice uzlazne putanje epidemije. Slijede nam još mjeseci kad će se epidemija doživjeti svoj vrhunac s maksimalnim brojem oboljelih. Iza Uskrsa tek možemo očekivati silaznu epidemiološku putanju. Bilo bi poželjno da su se ljudi cijepili prije početka epidemije, ali još se može smajiti rizik od obolijevanja, jer se imunitet stječe već nakon tjedan ili dva”.

O cijepljenju protiv pneumokoka

Epidemiolog je napomenuo i kako je za kronične bolesnike i starije osobe preporučljivo cijepiti se protiv pneumokoknih infekcija. Lani ga je primilo skoro pet puta više osoba, nego godinu prije.

“Ono štiti od dijela bakterijskih upala pluća, a često su poljedica bakterijske superinfekcije nakon primarne virusne infekcije. Na primjer, osoba je imala blagi ili srednji oblik gripe, ali je zbog oštećivanja sluznice prijemčivija za bakteriju. Cjepivo štiti od bakterijskih upala pluća, a to je u starijoj populaciji jedan od najčešćih uzroka smrti. Dobro je i to što je cjepivo protiv pneumokoka dovoljno primiti jednom u životu, jer daje doživotnu zaštitu”, zaključio je.