U Hrvatskoj trenutno živi desetak tisuća djece s urođenim srčanim greškama, a svake godine rodi ih se još petstotinjak. Od toga ih je na području PGŽ-a 40 do 50 novorođenih svake godine.

Kako od prvih sekundi života medicinski tretirati takvu djecu i spasiti im život u Studiju 20A danas tumači prim. mr. dr. Neven Čače, pedijatrijski kardiolog s Klinike za pedijatriju KBC-a Rijeka i predsjednik Hrvatskog pedijatrijskog kardiološkog društva.

“S godinama je sve napredovalo, od lijekova i medicine, do aparata, tehnike i edukacije. Velika je razlika. Podaci iz šezdesetih godina govore da je čak 50 posto djece koja su se rodila s urođenom srčanom greškom umrlo u prvoj godini života, a još 35 posto bi umrlo do 18. godine.  Tek 15 posto takve djece bi odraslo. Danas je preživljavanje više od 85 posto, ali prirođene srčane greške su nešto što zna uzeti život. Nažalost, i danas izgubimo do 10 posto djece”, kaže dr. Čače.

Podvig riječkog tima

Nekoliko je vrsta srčanih grešaka kod djece. Najčešće su one kad su najveće srčane žile zamijenile mjesta pa izlaze iz krivih klijetki. Tad je, tumači naš sugovornik, potrebno napraviti defekt unutar srca kako bi se omogućilo miješanje krvi.

“Druga je situacija kad su stisnute dvije najveće krvne žile da krv kroz njih gotovo ne prolazi. Imamo i hitnoće koje se odnose na poremećaje ritma kod kojih također treba brzo reagirati”, dodaje dr. Čače.

Iza tima riječkih stručnjaka ove je godine jedan veliki podvig, načinjen u suradnji s Klinikom bolesti srca i krvnih žila – četrnaestogodišnjem djetetu uspješno je ugrađen supkutani kardioverter – defibrilator, uređaj koji u slučaju aritmije šalje elektrošok kako bi se spriječio zastoj srca.

“Tom je djetetu život spasio njegov otac, koji je prepoznao stanje i krenuo reanimirati svoje dijete. To je radio tako uspješno da je dočekao kola hitne pomoći, a tim je onda prepoznao poremećaj ritma i defibrilatorom vratio dječaka u sinusni ritam. Kako prepoznati takva stanja? Svi to učimo u školi i kod polaganja vozačkih ispita i trebali bi znati prepoznati diše li čovjek i kuca li mu srce. Svi bi trebali znati dati umjetno disanje i ispravnu masažu srca. Čak i ako to ne radimo kompletno ispravno, bolje je nego samo gledati i čekati kola hitne pomoći. Svaka minuta je dragocjena”, navodi dr. Čače.

Zagrljaji klinaca

Kako još u trudnoći prepoznati moguće srčane mane kod djece?

“Prilično je velika lista indikacija, ali ginekolozi su ti koji prvi moraju posumnjati da nešto sa srcem nije u redu. Druga indikacija je genetska i takve trudnice treba obavezno slati na preglede, a treća je šećerna bolest. Ključna je suradnja porodničara, neonatologa i nas kardiologa”, navodi dr. Čače, koji u biografiji ima niz strukovnih nagrada.

“Nagrade struke su naravno bitne, ali klinci i njihovi zagrljaji su ipak posebna priča”, zaključuje.