Znanstvena monografija »Filius conventus Fluminensis. Augustinci pustinjaci sv. Jeronima u Rijeci« povjesničara izv. prof. dr. sc. Marka Medveda predstavljena je u sklopu VI. kongresa hrvatskih povjesničara u riječkoj Gradskoj vijećnici, dakle nedaleko nekadašnjeg augustinskog samostana i crkve, a današnjeg samostana dominikanaca.

Za to izuzetno znanstveno djelo prof. Medved je ove godine nagrađen godišnjom Nagradom Grada Rijeke, a knjigu je lani objavila Izdavačka kuća Srednja Europa, u suizdavaštvu sa zagrebačkim Katoličkim bogoslovnim fakultetom. Predstavljanje je vodio povjesničar prof. dr. sc. Damir Agičić, direktor te izdavačke kuće, a o knjizi su govorila dva njezina recenzenta – izv. prof. dr. sc. Tomislav Galović i doc. dr. sc. Daniel Patafta, te njezin autor.

Kapitalno djelo

Dr. Patafta je objasnio da je ova znanstvena monografija doista kapitalno djelo, da je prof. Medved iz povijesti izvukao mnogo građe i napisao povijest najstarijeg i najdugovječnijeg samostana augustinaca u Hrvatskoj, samostana koji je živio gotovo 500 godina.

– Ovo opsežno djelo utemeljeno je na arhivskoj građi koja osvjetljava dugu i bremenitu povijest riječkih augustinaca. Prvi put sustavno se obrađuje važna vjerska, društvena i kulturna institucija koja je stoljećima obilježavala život grada Rijeke. No, autorove znanstvene opservacije nadilaze uski prostor Rijeke i okolice, i od povijesti riječkih augustinaca povezuje kvarnerski kraj sa srednjom Europom, objasnio je Patafta naglašavajući da je važnost djelovanja augustinaca u Rijeci crkvena i društvena, da njihovo djelovanje nije ostalo samo unutar povijesti redovništva i duhovnosti, nego da je duboko zahvatilo društvenu, umjetničku i kulturnu povijest Rijeke i okolice, povezujući grad s njegovim srednjoeuropskim zaleđem. Na primjeru velikih intelektualaca augustinaca, koji su rođeni ili formirani u Rijeci, a djelovali su diljem Europe – koje autor u knjizi navodi – Patafta je rekao da je ovo djelo svojim pristupom i opsežnošću, kao i obrađenim arhivskim gradivom upotpunilo mnoge praznine hrvatske crkvene i nacionalne povijesti.

– Ova znanstvena monografija iznimno je relevantna ne samo za grad Rijeku i okolicu, već i za područje otoka Krka, pogotovo Krasa, Kranjske, Koruške i Moravske. U njoj Medved sustavno i temeljito izlaže ne samo povijest augustinaca u Rijeci, kao hermetičke crkvene cjeline, već ulazi i u podrobne analize te daje širok i oštar pogled na grad, ali i prostor zapadne Hrvatske u analiziranome razdoblju. Tu se susreće crkvena povijest s društvenom, kulturnom, ekonomskom, ali i političkom povijesti.

Ova knjiga podjednako je namijenjena znanstvenicima istraživačima medijevističkog i ranonovovjekovnog usmjerenja, ali i studentima povijesti i drugih srodnih društveno-humanističkih znanosti te široj publici koju zanima hrvatski srednji i rani novi vijek iz crkvene i društvene perspektive, rekao je prof. Galović poručujući da je ovo djelo prof. Medveda iznimno vrijedno i izvorno znanstveno djelo, prilog valorizaciji uloge najstarijeg riječkog samostana u srednjoeuropskom kontekstu.

Istraživanje arhivskog gradiva

Prof. Medved je zahvalio svim suradnicima, izdavačima knjige, svima koji su financijski pomogli njegova istraživanja i izdavanje knjige, recenzentima koji su knjigu predstavili, kao i trećem recenzentu Željku Bistroviću iz riječkog Konzervatorskog odjela, te Riječkoj nadbiskupiji za podršku sveukupnom istraživanju crkvene povijesti Rijeke. Pojasnio je da je arhivsko gradivo istraživao pet-šest godina u crkvenim i društvenim arhivima u Rijeci i Zagrebu, Ljubljani, Beču, Budimpešti, Münchenu​, Vatikanu i Rimu.

Kao i predstavljači knjige, podsjetio je da historiografija nije dovoljno proučavala povijest augustinaca i poručio da nije pretjerano reći da su augustinci od početka 14. stoljeća do ukidanja samostana 1788. godine uistinu obilježili grad Rijeku i širu riječku okolicu, u prvom redu u vjerskom, ali i u kulturnom i ekonomskom pogledu, te da njegova knjiga daje prilog poznavanju povijesti Rijeke u predindustrijskoj fazi. Poručio je da je pred povjesničarima zadatak pisanja nove sinteze riječke povijesti i da to treba činiti na interdisciplinaran način.

Od 1951. godine dio nekadašnjeg augustinskog samostana i crkvu sv. Jeronima preuzeli su dominikanci te je predstavljanju knjige, uz riječkog nadbiskupa koadjutora mons. Matu Uzinića, nazočio i prior dominikanskog samostana Ivan Dominik Iličić, a prof. Medved izrazio je posebnu zahvalu pokojnom velikom riječkom dominikancu prof. Marijanu Jurčeviću, koji ga je, kao i mnoge Riječane, upoznao sa sv. Augustinom.