ZAGREB – Nacionalni muzej moderne umjetnosti u suradnji s Galerijom »Božidar Jakac« i Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu najavljuje izložbu »Spone – Zagrebačka likovna akademija i slovenski umjetnici između dvaju ratova«, koja će biti otvorena od 20. travnja do 20. lipnja. Izložba je plod suradnje Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti iz Zagreba, Galerije »Božidar Jakac« iz Kostanjevice na Krki i zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti. Kako podsjeća najavni tekst, višestoljetni doticaji umjetnika s područja hrvatskih i slovenskih zemalja unutar iste države intenzivirali su se osnutkom Kraljevine Jugoslavije.

Kulturno i obrazovno središte

– Zagreb kao kulturno i obrazovno središte epohe i prostora ujedno je jedini grad novonastale države koji je imao likovnu akademiju. Na čelu Akademije tada se nalazio jedan od najpoznatijih umjetnika tog razdoblja Ivan Meštrović, a sama Akademija svojim obrazovnim programima mogla se mjeriti s istovrsnim europskim institucijama. U razdoblju između dvaju ratova na njoj je studiralo gotovo sto slovenskih umjetnika, od kojih su mnogi kasnije obilježili slovensku umjetnost i kulturu kao slikari, kipari, scenografi, likovni pedagozi, kulturni djelatnici, teoretičari i naposljetku kao profesori Akademije likovnih umjetnosti u Ljubljani osnovane 1945. Između umjetnika stvorena su trajna prijateljstva, bivši profesori i studenti postali su kolege, bivši kolege suradnici, sudjelovali su u društvima, izlagali, sjedili u odborima i tako surađivali u oblikovanju prijeratnog i poslijeratnog kulturnog i umjetničkog života, navedeno je.

Studenti i profesori

U kustoskoj koncepciji dr. Aste Vrečko (Galerija »Božidar Jakac«) i Dajane Vlaisavljević (Nacionalni muzej moderne umjetnosti) izložba će predstaviti stotinjak slikarskih, kiparskih i grafičkih ostvarenja najpoznatijih slovenskih umjetnika, nekadašnjih studenata zagrebačke likovne akademije, između ostalih: Gabrijela Stupice, Zorana Mušiča, Zorana Dideka, Franca Pavlovca, Marija Pregelja, Maksima Sedeja, Mihe Maleša, Nikolaja Pirnata, Franca Goršeta, Franca Miheliča, Zdenka Kalina. Pojedina djela već su bila izlagana u Zagrebu u međuratnom razdoblju i sada će nakon osamdeset godina ponovo biti predstavljena zagrebačkoj publici. Radove slovenskih umjetnika tako će biti moguće usporedno pogledati s radovima njihovih hrvatskih kolega, Antuna Motike, Otona Postružnika, Marijana Detonija, Frana Šimunovića, Slavka Kopača i tadašnjih profesora Ljube Babića, Vladimira Becića, Ivana Meštrovića, Krste Hegedušića, Marina Tartaglie i drugih.