Povezivanje rada i mora

USIJANO MORE Otvorena središnja izložba programskog pravca Dopolavoro Rijeke EPK

Ervin Pavleković

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Idejni koncept izložbe počiva na povezivanju rada i mora, što je rezultiralo morem rada, odnosno nevidljivim ekonomijama i novim oblicima rada koji su, jasno je, povezani s morem



Nakon spektakularnih »Histeričnih mašina«, Exportdrvo je bilo domaćin na otvaranju još jedne zanimljive i iščekivane izložbe »Usijano more«, središnje izložbe programskog pravca Dopolavoro u sklopu programa Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture.


Udruga »Drugo more«, koja je partner Rijeke 2020, organizira izložbu u suradnji s Goethe-Institut Kroatien. Na otvorenju su se obratili direktorica Rijeke 2020 Irena Kregar Šegota te predstavnici »Drugog mora« i Grada Rijeke.





Obratila se i kustosica izložbe, njemačka teoretičarka medijske umjetnosti dr. sc. Inke Arns, koja je nakon nekoliko posjeta Rijeci dobila priliku i kurirati velikom izložbom u tom gradu.


Idejni koncept izložbe počiva na povezivanju rada i mora, što je rezultiralo morem rada, odnosno nevidljivim ekonomijama i novim oblicima rada koji su, jasno je, povezani s morem.


More kao poveznica


Autori koji su imali prilike predstaviti svoje radove stavljaju naglasak na neobične i radikalne pojave kojima je more poveznica, od offshore poreznih oaza, poslova čišćenja podataka koje korporacije dodjeljuju vanjskim tvrtkama, rudarenjem na velikim dubinama, podizanjem razine mora, skrivenih offshore oaza, neobične Amazonove trgovine, sve do mračnih carstava amaterske pornografije te drugih »zlatnih obala«.


Aram Bartholl instalacijom »Unlock Life« koristi se skulpturalnim intervencijama električnih romobila i bicikala čiju svrhovitost i sudbinu dovodi u pitanje u kontekstu fizičkog okruženja i stapanja s njime.


Foto galerija: Otvorenje izložbe "Usijano more" u Exportdrvu Foto: Vedran Karuza


Ursula Biemann sa zanimljivom videoprojekcijom »Deep Water« ocrtava i problematizira kontrastna katranska područja kanadske Alberte i njezinih rudnika te nizinska područja Bangladeša kojima prijete poplave zbog podizanje razine more.


Istraživački kolektiv Disnovation.org instalacijom »Shanzai Archaeology« propitkuje crno tržište raznih potrošačkih proizvoda, odnosno krivotvorine koje su nastale nevjerojatnom brzinom u distanciranim dijelovima Istoka.


Projekcije budućnosti


Jacob Hurwitz-Goodman i Daniel Keller u videu »The Seasteaders« prikazuju vodstvo Instituta Seasteadinga te njihova nastojanja za izgradnjom tzv. neutralnog političkog naselja uz obalu južnopacifičkih otoka.


Steffen Köhn s videom »Always Here« problematizira život glumaca koji na raznim web-mjestima seksualnim radnjama zarađuju za život, a tvrtke takvog platformskog kapitalizma na njima zarađuju.


Lawrence Lek s videoesejem »Sinofuturism (1839 – 2046 AD)« obrađuje pojavu sinofuturizma, tj. podrivanje kineskih kulturnih klišeja – manifestaciji sinofuturizma kroz prikaz aktualnih narativa »5G« i »Pojas i smrt«.



Marie Reinert multimedijalnom umjetnošću »I see« donosi projekcije budućnosti iz perspektive ljudi različite dobi, struke, podrijetla, političkih stavova i spola, a kompozicija tih digitalnih artefakata pretapa se u buduću omiljenu pjesmu sudionika.


»International Waters« video je Rebecce Moss kojim ona donosi vlastitu priču o trenutku očaja u zatočeništvu na brodu koji je uslijed bankrota kontejnerske brodarske tvrtke bez odredišta plutao oko obale Japana.


Interaktivni web-projekt »A Business With No End« Jenny Odell progovara o aferama američkih neobičnih internetskih trgovina s istim zastupnikom – zlostavljanju, kršenju ljudskih prava i prevarama.


Videoinstalacija »Technologies of Care« Elise Giardine Pape donosi portret sedmero internetskih radnika koji nude usluge raznih fetiša ili emocionalne potpore, kao projekciju neobuzdanog digitalnog neoliberalizma.


Digitalna radna snaga


Video »Europium« Lise Rave filmski je esej koji, služeći se raznim razinama imaginacije, naglašava poveznicu kolonijalne prošlosti Papue Nove Gvineje te iskapanja sirovina koje su omogućile sjaj današnjih ekrana i čije će daljnje iskapanje uništiti i ono malo preostalog morskog svijeta.


»Deep Down Tidal« video je Tabite Rezaire koji istražuje infrastrukturu podmorskih optičkih kabela kroz koje putuju naši digitalni podaci i čiji je smjer jednak smjeru kolonijalnih pomorskih ruta.



RYBN kolektiv predstavio se instalacijom »The Great Offshore« koja prikazuje dokumente, fotografije i razne ostale predmete najpoznatijih svjetskih poreznih oaza čime ujedno reprezentira offshore fenomen.


Drugi projekt tog kolektiva je »Offshore Tour Operator«, GPS prototip ili baza podataka offshore tvrtki koji Riječanima nudi audio obilazak grada i lokalnih adresa vlasnika offshore tvrtki sa sjedištem u Rijeci.


»I Will Say Whatever You Want In Front Of A Pizza« Sebastiana Schmiega video je ili svojevrsno izvedbeno predavanje koje istražuje digitalnu radnu snagu, spajanje ljudi i softvera te mogućnost ljudske intervencije.


Jedno od zvučnih imena je i ono njemačke filmašice Hito Steyerl, koja HD video datotekom spaja konvencije dokumentarnog filma s internetskom sintaksom hashtagova, GIF-ova i memea.


Izložba će biti otvorena do 31. listopada, a može se pogledati u Exportdrvu svakim danom od 17 do 21 sat, sve do 13. rujna. Od 14. rujna do 31. listopada, izložba će se moći pogledati od 11 do 21 sat. Cijena karte za vrijeme trajanja izložbe je 30 kuna.


Radno vrijeme


Izložba će biti otvorena do 31. listopada, a može se pogledati u Exportdrvu svakim danom od 17 do 21 sat, sve do 13. rujna. Od 14. rujna do 31. listopada izložba će se moći pogledati od 11 do 21 sat. Cijena ulaznice je 30 kuna