snimio Vedran Karuza
Kako navode iz riječkog HNK-a, budući da je tragična sudbina spriječila Milutina Polića da napiše operu, uglazbljivanjem ovog teksta Juranić želi pridonijeti uspomeni na braću Polić i njihov udes, zbog čega su u partituri sačuvani i neki motivi i skice za operu koje je Milutin uspio napisati.
povezane vijesti
- Diana Haller i Marin Blažević osmislili zanimljiv koncept. Presjek razvoja opere od samih početaka do sredine 20. stoljeća
- Nova knjiga Davora Grgurića. Zbirka poezije satkana oko lika i djela Janka Polića Kamova
- “Organizzare l’ Opera 1861.-1918. Teatri dell’ Adriatico orientale”: Važna knjiga o produkciji opere na Jadranu
RIJEKA – U HNK-u Ivana pl. Zajca praizvedena je “Opera po Kamovu” Zorana Juranića, koji je ujedno i ravnao Riječkim simfonijskim orkestrom i Riječkim opernim zborom. Ovaj projekt nastao je u okviru Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture, a bio je odgođen zbog lockdowna. Autor libreta je književnik Janko Polić Kamov, a nastao je prema sadržaju drame “Slijepčeva žena” Marijana Derenčina. Ne tako davno, pronalazak do tada nepoznatog libreta koji je Kamov napisao za svoga brata Milutina zaintrigirao je hrvatsku kulturnu javnost. Iako nije riječ o izvorno Kamovljevoj priči, tekst koji je Kamov naslovio “Kad slijepci progledaju” ima sve odlike razbarušene i izravne autorove naracije, a uz to pokazuje i vrlo dobro snalaženje u pravilima verističke libretistike.
Kako navode iz riječkog HNK-a, budući da je tragična sudbina spriječila Milutina Polića da napiše operu, uglazbljivanjem ovog teksta Juranić želi pridonijeti uspomeni na braću Polić i njihov udes, zbog čega su u partituri sačuvani i neki motivi i skice za operu koje je Milutin uspio napisati. Operi prethodi Prolog, praizveden na otvorenju Rijeke – Europske prijestolnice kulture, “Kamovljev Credo” u kojem se pisac razračunava s glavnim temama tadašnjega poetskog mainstreama – ljubavnim i nacionalnim zanosom, kao i površnošću socijalnih motiva.
Redateljica “Opere po Kamovu” je Caterina Panti Liberovici, scenografkinja i kostimografkinja je Caterina Botticelli, svjetlo je oblikovao Dalibor Fugošić, a videoprojekcije Valentina Volpi. Solističku ekipu Juranićeve opere predvodi proslavljena sopranistica Vlatka Oršanić, koja je utjelovila lik Janka, a uz nju je nastupilo čak četvero njenih nekadašnjih studentica i studenata – Goran Jurić (Pajo), Ivana Srbljan (Ana), Domagoj Dorotić (Ivo) i Mojca Bitenc (Maja). U ulozi Roberta nastupio je Robert Kolar, a Doru i Amora tumači Cvita Vidučić. Zborovoditeljica je Nicoletta Olivieri, a koncertni majstor Romeo Drucker.
Izvođači i autorska ekipa ispraćeni su dugotrajnim pljeskom i ovacijama.
