RIJEKA  Virus koji nam je zagorčao živote posljednja dva mjeseca zatvorio je vrata kulturnih odredišta, od kazališta i muzeja do knjižnica, knjižara i antikvarijata. U pitanjima knjige, koronavirus je višestruko otežao i poslovanje nakladnika, kojima ni prije krize nisu cvjetale ruže, a pogotovo se to može reći za riječke nakladnike, koji ustrajno već godinama dobivaju košarice od resornog ministarstva po pitanjima potpore njihovim izdanjima, pri čemu se njihovo poslovanje onda svodi na opstanak, a u takvom je kontekstu teško govoriti o izvrsnosti.

Začarani je to krug iz kojeg nije lako izaći, a kad se tome pribroji i traljava, u principu nepostojeća politika riječkog gradskog Odjela za kulturu prema knjizi, situacija ne može biti dobra, na što riječki nakladnici stalno upozoravaju.

U ovoj priči valja upozoriti i na još jednu činjenicu, a ona se tiče nekada rastućeg, a danas stagnirajućeg, i to za Hrvatsku relativno specifičnog trenda izdavača-knjižara. Nakon propasti udruženog pothvata Algoritma, Profila i Mozaika, taj se trend udruživanja, na sreću, nije nastavio, pa su se i u ekosustavu knjige lagano uloge mogle početi prirodnije dijeliti, na one koji objavljuju i one koji prodaju knjige.

Naravno, još je uvijek i onih koji na tržištu djeluju prema ovim objedinjujućim postulatima, što knjizi ne donosi puno dobroga, no na ovome mjestu nećemo o tome govoriti. Zašto to ipak spominjemo? Pa zato što u Rijeci postoji jedan puno manji nakladnik-knjižar-antikvar, kod kojeg smo sljedećeg u gostima u našem serijalu »Posjet nakladnicima«.

Spas u web knjižari

Nakladništvo nije osnovna djelatnost Ex librisa, iako njihov nakladnički plan nije beznačajan. Dapače. No činjenica jest ipak da se sve okuplja oko lokacije u Ulici Riva Boduli, poznate nadaleko i izvan granica riječkih, pa i hrvatskih. Željko Međimorec i njegov Ex libris nezaobilazni su punktovi za svakog namjernika u Rijeci željnog kulturnog sadržaja. Namjerno kažemo kulturnog sadržaja, jer osim knjiga i ljudi, što čini antikvarijate-knjižare, tamo će se naći i izložbe likovnih radova, glazba uživo, tribine na društveno relevantne teme i tako dalje. No jednako tako svi oni koji poznaju Ex libris i njegova sjajnog domaćina, znaju da on ne voli biti u središtu medijske pozornosti; puno mu je draža pozadina zbivanja i orkestriranje živim organizmom antikvarijata, njegovim vinotocima i socijalnim situacijama, pa smo ga jedva nagovorili i na ovaj medijski istup.

S jedne od promocija knjiga u antikvarijatu Ex libris / Foto DAMIR ŠKOMRLJ

A Željko nam kaže da su po pitanju koronavirusne krize oni imali sreću da su baš kad je sve krenulo dizali svoju novu web stranicu knjiga.hr, pa su se i prije početka krize već bili internetski reklamirali. Iz razgovora s drugim nakladnicima doznali smo da je dio njihova spasa u ovoj situaciji došao upravo preko web knjižara, jer ljudi, iako nisu mogli u knjižare, ipak nisu prestali željeti knjige, pa je nekim nakladnicima promet na webu porastao i za 200 posto.

I Željko nam govori o porastu prometa, ali kad se u jednadžbu uvrsti zatvaranje lokacije, ipak nije dovoljno.

– Ti imaš porast narudžbi, ali u taj porast moraš računati i minus od zatvaranja. Jer da smo i fizički radili, da smo bili otvoreni, naravno da bismo radili bolje; ovako je to samo u jednom smjeru – kaže nam Željko, dodajući da su odmah po zatvaranju vrata iskoristili i državne mjere pomoći pa, na sreću, nisu imali otpuštanja ljudi.

Što se tiče pak gradske politike, kada Željka pitamo što bi se još moglo učiniti da im se pomogne, rekao je da je dobro što im je ukinut najam za travanj. On još ne zna do kada će ta mjera ići, ali iz njegova rakursa to je bio dobar potez gradske administracije.

Nakladnički program

Pitamo ga i kako su ljudi doživjeli otvaranje knjižare u ovom popuštanju epidemioloških mjera, jesu li možda nahrupili gladni knjiga u knjižaru? Željko kaže da nisu.
– Sve je to zasad sramežljivo i bojažljivo – kaže.

Idemo na nakladnički program. Ni tu Ex libris ne miruje. Prijelom knjige odlična naslova »Sir, vrhnje i fašizam«, zbirke tekstova koje Heni Erceg objavljuje u slovenskoj Mladini, upravo je završen i knjiga se uskoro očekuje i u knjižarama. Jednako kao i knjiga Nenada Labusa »Imenik po riječkim grobljima«, koja je u prijelomu. Obje knjige trebale bi biti »vani« do kraja ovog mjeseca, najavljuje Željko, uz njih spominjući i knjigu predstavljenu netom prije »lockdowna«, »Autofiziopsihičke spise«, odnosno sabranu književnost Yusefa Lateefa, glazbenika, skladatelja, književnika, slikara, filozofa, učitelja i učenjaka.

– Nedostaju nam prezentacije knjiga, ekipa, nedostaje nam da taj socijalni život antikavarijata zaživi, ali strpit ćemo se dok se to ne dogodi – kaže Željko, kojeg pitamo i kakvu literaturu ljudi sada čitaju, odnosno je li bilo kakvih promjena preferencija, čitaju li se više distopije ili laganije štivo.
– Ide se prema laganijoj literaturi, ali ima i ovoga drugoga, recimo traži se Deana Koontza, pa Pekićevo »Besnilo«, knjige o virusima, panikama, pandemijama, ali uglavnom idu ljubići, krimići, a sad i ova sezonska literatura o voću i povrću, vrtlarenju i slično – kaže nam ovaj svestrani antikvar, navodeći da će uskoro krenuti i otkup srednjoškolskih udžbenika.

Što se tiče aktivnosti u knjižari, Željko ne očekuje da će ih biti previše, osim možda predstavljanja knjiga koje se očekuju u objavi, a po pitanju bliske budućnosti možemo očekivati i drugi reprint knjige Ivana Esiha »Polarni junaci – Hrvati na Sjevernom polu«, na kojoj Ex libris radi zajedno s udrugom Milorada Stanića i koja bi mogla biti u knjižarama za oko mjesec dana.