SNIMIO : SERGEJ DRECHSLER
Nositelji baštine su brodograditelji, ponegdje nazivani i kalafati, ali i korisnici brodica, kao i cjelokupna zajednica koja tradicijsku brodogradnju na Kvarneru prepoznaje kao dio svog identiteta.
povezane vijesti
- Gastromanifest Kvarnera: ‘Namirnice koje imamo su nama pod normalno, a u svijetu je to nulta kategorija kvalitete’
- Građani pokrenuli online peticiju za spas mora i plaža na Kvarneru, evo gdje se može potpisati
- Povratak čuvara kvarnerskih litica. Populacija jedine preostale vrste strvinara na Kvarneru raste
Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske donijelo je rješenje kojim se Umijeću gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera dodjeljuje status nematerijalnoga kulturnog dobra te će biti upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara pod brojem Z-7587.
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka i koordinacija udruga Tradicijska jedra Kvarnera i Istre predali su 2019. godine zahtjev za upisom u okviru međunarodnog projekta „Mala barka 2“ te su upisani kao nositelji ovog nematerijalnoga kulturnog dobra. Umijeće gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera spoj je nekoliko tradicijskih pomorskih obrta, vještina i znanja vezanih uz vještine drvene brodogradnje, dok plovidba podrazumijeva vještinu upravljanja barkom, kao i poznavanje geografije mora i vjetrova. U tom kontekstu kvarnerska brodogradnja ima male, ali specifične razlike koje su prepoznate kao dio lokalnog identiteta. Nositelji baštine su brodograditelji, ponegdje nazivani i kalafati, ali i korisnici brodica, kao i cjelokupna zajednica koja tradicijsku brodogradnju na Kvarneru prepoznaje kao dio svog identiteta.
Kontinuirana praksa tradicijske brodogradnje svoje specifične oblike poprimila je tijekom 19. i 20. stoljeća. U tom se vremenu ona podjednako nastavila u priobalju i na otocima, dok je gradnja velikih jedrenjaka polako nestajala. Činjenica da je mala drvena brodogradnja opstala govori u prilog njenom značaju za lokalno stanovništvo na širem kvarnerskom području kroz stoljeća. Dio alata za gradnju se s vremenom mijenjao, no dio je ostao nepromijenjen stoljećima, dok je proces izrade ostao isti, a prenosio se usmenim putem, promatranjem i uz dostupne nacrte.
