Udruga Kulturtreger pokrenula je peticiju »Park književnicama« navodeći pritom da u Zagrebu samo 1,8 posto javnih površina nosi imena žena, što potpuno pogrešno odražava njihov doprinos povijesti i kulturi grada.

Udruga je u utorak priopćila da je peticiju »Park književnicama« pokrenula u povodu namjere Grada Zagreba da imenuje park ispred Bookse u Martićevoj ulici imenom književnika. Poručili su kako je krajnje vrijeme da se ispravi diskriminacija i nepravda prema zaslužnim i znamenitim ženama koje su ostavile traga na književni i kulturni život Zagreba.

»Samo 1,8 posto javnih površina u Zagrebu nosi imena žena, pokazalo je znanstveno istraživanje Katje Vretenar i Zlatana Krajine, što potpuno pogrešno odražava doprinos brojnih naših sugrađanki povijesti i kulturi ovoga grada«, ističu u priopćenju.

Udruga navodi da su u »Fond imena iz kojeg se imenuju javne površine za područje Grada Zagreba« uvrštena i imena triju umjetnica. Svaka od njih, etnografkinja i književnica Mara Čop Marlet, slikarica i pjesnikinja Katarina Dujšin Ribar te glumica, književnica i prva spikerica Radio Zagreba Božena Begović, svojim je radom zadužila gradsku kulturu i zaslužila da park u Martićevoj nosi njihovo ime.

»Kao mjesto književnosti koje djeluje u spomenutom parku i okuplja veliki broj naših sugrađanki i sugrađana, pozivamo sve da podrže inicijativu ‘Park književnicama’ i svojim glasom pozovu Grad da reagira na potrebu za uvažavanjem zaslužnih žena iz povijesti Zagreba. Vjerujemo da je u ovom trenutku kad se odlučuje o imenovanju parka pravedno i potrebno imenovati ga po jednoj književnici«, stoji u priopćenju.

Imenovanje parka u Martićevoj ulici izazvalo je političke prijepore nakon što je gradski Odbor za imenovanje naselja, ulica i trgova predložio da se to mjesto imenuje Parkom Envera Čolakovića, a gradski zastupnik Vilim Matula prosvjedovao jer je Čolaković bio kulturni ataše NDH u Mađarskoj 1944. godine.

Svađa se nastavila nakon što je Esad Čolaković, sin Envera Čolakovića, u otvorenom pismu optužio Matulu da laže jer njegov otac nije bio pripadnik ustaškog pokreta, pa ga »ni stara revolucionarna ljevica nikad nije optužila, a kamoli osudila zbog kolaboracionizma s ustaškim režimom«.