Foto: D. ŠOKČEVIĆ
U predstavi je iz romana i filma ostala samo parafraza jedne scene iz originala. Ona čuvena: »To je izvan moje moći«. Na razini našeg istraživanja predstava je otvorila čitav niz opasnosti koje prolazimo u raznim oblicima veza
povezane vijesti
RIJEKA – Hrvatska drama HNK-a Ivana pl. Zajca premijerno će 11. lipnja u Exportdrvu izvesti predstavu »Opasne veze« u režiji Olje Lozice. Nekoliko godina prije Francuske revolucije, 1782., objavljen je epistolarni roman »Les Liaisons dangereuses«/«Opasne veze« Pierrea Choderlosa de Laclosa (1741. – 1803.). Već tada dogodila se senzacija i velik uspjeh knjige koja se i danas čita i iznova interpretira. Ovo remek-djelo psihološke analitičnosti i složene polifonične strukture sastoji se od 175 pisama dvanaestero različitih likova. De Laclos sjajno prikazuje dekadenciju francuske aristokracije. Erotske igre zavođenja, manipulacije, spletke, intrige, dvoličnost, požuda, fatalne privlačnosti, osveta, okrutnost, ljudska zloba s neslućenim posljedicama, sve samo kako bi pojedinci s pozicija moći zabavili svoje isprazno postojanje.
Kako podsjećaju u riječkom HNK-u, djelo je inspiriralo brojna scenska uprizorenja, a poznate su i ekranizacije tog djela, među najpoznatijima je film Stephena Frearsa iz 1988. godine s glumcima Glenn Close, Johnom Malkovichem, Michelle Pfeiffer, Umom Thurman i Keanuom Reevesom. Film je bio nominiran za sedam Oscara. »Les Liasions dangereuses« francuski je film Rogera Vadima iz 1959. godine, a radnjom ne odlazi u 18. stoljeće, već je smješta u tadašnju suvremenu Francusku kao što to aktualizirano, nadograđeno i produbljeno čini i predstava u režiji Olje Lozice koja potpisuje i dramatizaciju uz Natašu Antulov. U premijernim riječkim »Opasnim vezama« glume Jasmin Mekić, Tanja Smoje, Aleksandra Stojaković Olenjuk, Edi Ćelić, Romina Tonković, Nikola Nedić, Mario Jovev, Jelena Lopatić i Biljana Lovre. Ovim povodom razgovaramo s glumicom Tanjom Smoje.
Kompleksan lik
Što ste pomislili kad ste se u podjeli za »Opasne veze« našli u ulozi Juliette de Merteuil, koja se doživljava kao glavna negativka i spletkarica Laclosova epistolarnog romana?
– Pomislila sam: »Ajme, kakav izazov«. Pred očima mi je stalno bila sjajna interpretacija Glenn Close, koja je zajedno s Johnom Malkovichem nenadmašna u filmu »Opasne veze«. Toliko je grozna i prekrasna u toj grozoti svojoj. Sigurno sam onda osjetila i uzbuđenje što sam dobila takvu priliku. Zanimljivo je i kako su me svi vidjeli kao dobar izbor za tu ulogu, i kako se čini da mi uloge negativki pristaju, iako je za mnoge Tanja Smoje nešto potpuno suprotno od toga. Sigurno je i ponešto fizičke sličnosti između Glenn Close i mene išlo u prilog tome da me dopadne ta uloga.
Kako ste doživjeli ovaj lik? Jeste li u njemu pronašli i neke druge dimenzije osim negativnih konotacija?
– Lik sam doživjela kao izuzetno kompleksan i pitala sam se što je to što pokreće toliku zloću, zavist, ljubomoru. Zašto mi je toliko fascinantno i očaravajuće, koja je to fragilnost koju ona čuva tolikom zločestoćom. Dimenzija je uvijek više, i kutova gledanja, a ja kao glumica moram naći opravdanje za njezinu zloću i razumjeti je, odakle dolazi. Braniti je. Tako i sama Juliette de Merteuil u jednom trenutku u romanu i na filmu daje objašnjenje za svoje postupke i odluku da bude takva kakva jest. Za ono vrijeme ti postupci su jako moderni jer idu iz nekog oblika feminizma i njena obrana je obrana žene koja je u podređenom položaju u odnosu na muškarce.
Moja Juliette
Kad se spomene Juliette de Merteuil, većina odmah pomisli na izvrsnu glumačku interpretaciju Glenn Close u filmu »Opasne veze« Stephena Frearsa. Predstava u režiji Olje Lozice nastaje prema filmskoj adaptaciji Rogera Vadima, u kojoj je Juliette utjelovila Jeanne Moreau. Jeste li gledali te filmove i kako ste doživjeli interpretacije spomenutih glumica? Koliko će vaša Juliette biti drukčija?
– Nekako mi se Jeanne Moreau učinila bezazlenijom, puno manje opasnom, iako je taj film u svakom smislu odmak od romana, a samim time i ekranizacije Stephena Frearsa. Prilagođen je vremenu u kojem nastaje, 50-im godinama prošlog stoljeća i utoliko izmijenjen. Moram reći da su naše »Opasne veze«, pa tako i moja Juliette, još kilometrima daleko od spomenutih ekranizacija i zapravo su nam poslužili kao naslov za istraživanje. Dakle, to je bilo kao naslov zadaće »Opasne veze«, i sve poslije što se događalo u našem traganju i ispitivanju te teme je predstava koja je nastala. Moja Juliette više nema veze s bilo kojom od ovdje spomenutih, ona je onaj tamo stoti val od kamena koji je bačen, koji je Juliette iz romana. Zapravo, u predstavi je iz romana i filma ostala samo parafraza jedne scene iz originala. Ona čuvena: »To je izvan moje moći« izrečena je i kod nas.
Kakva je suradnja s redateljicom Oljom Lozicom?
– Intenzivna i beskompromisna. Ona je jedna strastvena tragačica za istinom, koja ne pristaje na formalnost i floskule, koja traži ono duboko, ljudsko, ranjivo… Za čime nije uvijek ugodno tragati, ali je itekako potrebno. Onaj duboko skriveni, stakleni dio nas. Tako lako salomljiv i zato rado skrivan.
Pobjeda ljubavi
Koje teme i razmišljanja vam je otvorila predstava »Opasne veze«?
– Na razini našeg istraživanja je otvorila čitav niz opasnosti koje prolazimo u raznim oblicima veza: prijateljskim, bračnim, ljubavničkim…Razotkrila je i potvrdila kompleksnost i raznolikost, a opet istost, ljubavnih odnosa. Potrebu za ljubavlju, iskazanu na toliko različitih načina. Bol zbog neimanja iste. Sretna sam jer naše »Opasne veze« završe optimistično, imaju sretan kraj koji vam nakon što prođete kroz priču, bilo pasivno kao gledatelj ili aktivno kao mi sudionici, bude tako prijeko potreban. Dakle, pobijedi ljubav.
Kakvi su vam sljedeći planovi, što ćete još igrati ove i sljedeće sezone?
– Kako je kraj sezone nema posebnih planova, osim gostovanja s »Gospođom ministarkom« u Novom Sadu na Festivalu Sterijno pozorje i u Beogradu, čemu se jako veselim jer me sjeća i vraća u ona bolja vremena, kada smo više putovali i gostovali. Po povratku s godišnjeg odmora slijedi obnova »Leice formata« i »Vježbanja života«, koji će se igrati dan za danom i tako činiti jednu lijepu posvetu Rijeci. U sljedećoj sezoni čeka me opet suradnja s Frankom Perković i Goranom Ferčecom, njoj se neizmjerno veselim, a i radu s Ivanom Penovićem, trenutno najznačajnijim mladim redateljem. Očekuje nas i koprodukcija sa ZKM-om, kazalištem u kojem sam trebala igrati prošle sezone, ali nas je korona spriječila. Ovo će biti naš novi početak.
O glumiciTanja Smoje rođena je 1978. u Rijeci. Glumu je diplomirala na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, a na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci diplomirala je kao profesorica hrvatskog jezika i književnosti. Stalna je članica Hrvatske drame HNK-a Ivana pl. Zajca od 2007. godine, a 2018. promovirana je u prvakinju Drame. Na studiju Gluma i mediji Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci bila je asistentica od 2013. do 2014. godine, predavajući studentima u klasi profesora Rade Šerbedžije. |