ZAGREB – »Ova monografija, objavljena u povodu sedamdeset i petog rođendana Stephena Kinga, bilježi mnoge događaje koji su nadahnuli njegova djela i koristi njegove romane kao objektiv za promatranje njegova života«, završne su rečenice uvodnog slova autora do sada najopsežnije monografije o ovom »majstoru strave«, simbolu horor žanra te nepobitno iznimnom pripovjedaču koji tu godinama brušenu vještinu spaja s pomalo uvrnutom i na temelju popularne kulture izgrađenom maštom, stvarajući pritom djela koja se prodaju u milijunskim nakladama i osiguravaju svom autoru i slavu i bogatstvo.

Bev Vincent zadanoj je temi pristupio školski i vrlo objektivno, ne trudeći se previše analizirati Kingovu literarnu vještinu, kao ni uzroke njegove megapopularnosti, odnosno određenog zaziranja vrhuške akademske američke literarne zajednice (da li i ljubomore i zavisti?) prema uspjehu ovog čarobnjaka iz Mainea.

Faktografija

S takvim će pristupom, možda, jednog dana biti napisana neka druga monografija ili biografija, a ova Vincentova u velikoj mjeri pruža čitatelju jako dobar uvid u život Stephena Kinga i njegova djela, i to od samog početka. To pak znači da je dotaknuto njegovo siromašno djetinjstvo (njega i starijeg brata te njihovu majku otac je rano napustio pa se majka, mukotrpno radeći fizičke poslove, sama brinula o njihovom odgoju i osiguranju hrane), obrađene isto tako neimaštinom obojene godine studiranja (kao siromašni student upoznaje u sveučilišnoj knjižnici 1969. godine životnu suputnicu, suprugu Tabithu Spruce), nimalo lagani razni poslovi koje je radio po završetku studija (srednjoškolski profesor, između ostalog) te uporan rad na pisanju koji se počinje isplaćivati sedamdesetih, da bi osamdesetih postao ultraslavan i taj status zadržao do danas, postavši u međuvremenu jedan od najbogatijih svjetskih književnika.

Takva bi priča, sama po sebi, mogla biti izuzetno privlačna, ali se Vincent ograničio na iznošenje najosnovnijih podataka, dakle faktografiju i tek povremene komentare i analize. Baš to, nedvojbeno, jedan je od manjaka ove knjige. No, s druge strane, sve je tako dobro posloženo, raspodijeljeno, oslikano (puno je, zaista puno fotografija) da pruža jako dobar i koristan uvid u njegovo cjelokupno stvaralaštvo. Pri tome je, kombinirajući prikaz njegova života s objavljivanjem knjiga, Vincent dotaknuo i motive koji su Kinga tjerali prema određenim idejama, motivima i pričama, a isto su tako solidno obrađeni i pojedinci koji su bili bitni za njegov život i njegov književni rad. Pritom Vincent, kao ni sam King, ne bježi od istine u okviru koje su i tamniji dijelovi Kingova života vezani za alkohol i drogu, kao i pokušaji da svoju ogromnu literarnu energiju plasira i izvan okvira vlastitog imena, točnije pod pseudonimom Richard Bachman.

Brojne fotografije

Monografija je i vizualno vrlo dojmljiva jer prevladava, i na koricama i u unutrašnjosti, crna boja s bijelim slovima i tragovima krvi, a da sve skupa ne treba preozbiljno shvaćati svjedoči prva fotografija u knjizi, snimka mladog Kinga koji se na dječački način glupira pred kamerom poručujući kako je sve to, ipak, samo zabava. Nadalje, uvodi u svako poglavlje (naravno, kronološki se obrađuju razdoblja, ponajprije po desetljećima) pisani su fontom koji podsjeća na slova kakva su koristile pisaće mašine, a velik broj fotografija tekstu daje lepršavost, pitkost i dokumentarnost koja knjigu čini boljom i zanimljivijom. Sve u svemu, »svemir najčitanijeg pisca današnjice«, odnosno »prva cjelovita kronološka monografija o njegovu životu i djelu« pun su pogodak za brojne ljubitelje njegove književnosti, a za hrvatske prilike jako je bitno i pohvalno istaknuti kako se u prijevodu Marka Marasa ova knjiga na našem tržištu pojavila tek koji mjesec kasnije no na američkom tržištu.