Jedna od tema o kojoj se mnogo raspravlja u posljednje vrijeme je umjetna inteligencija, UI ili na engleskom AI – artificial intelligence. Prema klasičnoj definiciji to je naziv koji pridajemo svakom neživom sustavu koji pokazuje sposobnost snalaženja u novim situacijama (inteligenciju). Danas u svijetu vlada podijeljeno mišljenje po pitanju umjetne inteligencije i postavljaju se brojna etička, sociološka i pravna pitanja. Dok neki smatraju kako trebamo biti oprezni s umjetnom inteligencijom, drugi vjeruju da će zavladati opće blagostanje upravo zahvaljujući AI-ju. Predviđa se da će daljnji razvoj tehnologije i sve veća upotreba umjetne inteligencije u godinama koje slijede izazvati tektonske promjene na tržištu rada i načinu kako i koje poslove će ljudi u budućnosti obavljati. Neka predviđanja govore da će u idućih 20 do 30 godina roboti zamijeniti polovinu svakodnevnih poslova koje ljudi obavljaju danas. Već sada javljaju se određeni otpori prema toj mogućnosti, pa smo nedavno vidjeli vijest da je neka ljutita Kineskinja razbila robota palicom, što je kasnije pripisano njezinim mentalnim problemima.

Sve ovo što se danas događa po pitanju umjetne inteligencije podsjetilo nas je na kultni znanstveno-fantastični film »2001.: Odiseja u svemiru« iz 1968. godine. Scenarij za film napisali su redatelj Stanley Kubrick i Arthur C. Clarke, a djelomično je bio inspiriran Clarkeovom kratkom pričom »Straža«. Tematski se film bavi ljudskom evolucijom, tehnologijom, umjetnom inteligencijom i izvanzemaljskim životom. Umjetna inteligencija je pojam koji je John McCarthy definirao nekoliko godina ranije, 1956., otkad mu popularnost eksponencijalno raste. Kubrickov film je strukturiran u četiri čina – »Osvit čovjeka«, »TMA-1«, »Misija na Jupiter« te »Jupiter i s onu stranu beskonačnoga«. Podsjetimo ukratko na sadržaj filma: prije četiri milijuna godina, u osvit čovječanstva u eri pleistocena, pojava zagonetnog crnog monolita, artefakta glatkih površina i pravokutne geometrijske strukture, izaziva uznemirenost među pripadnicima čopora čovjekolikih majmuna. Potaknuti monolitom, neki članovi čopora australopiteka s vremenom postaju agresivni prema životinjama, otkrivaju ubojite mogućnosti primjene njihovih kostiju te naposljetku agresiju izražavaju i prema pripadnicima suparničkog čopora. Sada je godina 2000., i profesor Heywood R. Floyd space-shuttleom putuje na svemirsku postaju Orbiter Hilton, gdje ga očekuje važan sastanak. Floyd je cijenjeni znanstvenik i obiteljski čovjek, predsjednik Nacionalnog odbora za astronautiku čiji je zadatak sa skupinom kolega spustiti se na Mjesec i iz baze Clavius istražiti pojavu tajanstvenog crnog monolita, koji je slijetanjem na mjesečevoj površini stvorio krater. Osamnaest mjeseci kasnije peteročlana posada svemirske letjelice Discovery One mirno plovi zvjezdanim prostranstvom prema Jupiteru. Uz petero ljudi, od kojih je troje u hibernaciji, na brodu je i računalo HAL 9000 (Heuristically programmed ALgorithmic computer), savršeni predstavnik umjetno kreirane inteligencije, najsuvremeniji uređaj iz serije precizno konstruiranih naprava koje nikad nisu pogriješile ili zakazale…

Za temu umjetne inteligencije posebno je indikativna epizoda »Misija na Jupiter«. U njoj se američka svemirska letjelica Discovery One nalazi na putu prema Jupiteru. Na letu su piloti i znanstvenici dr. David Bowman (Keir Dullea) i dr. Frank Poole (Gary Lockwood) s troje drugih znanstvenika koji su u hibernaciji. Velika većina operacija letjelice nalazi se pod kontrolom glavnog brodskog kompjutora naziva HAL 9000 (glas mu posuđuje Douglas Rain), koji ostali članovi posade zovu Hal. Bowman i Poole gledaju Hala i same sebe tijekom davanja intervjua za emisiju BBC-ja u kojoj govore o svojoj misiji, a tijekom koje kompjutor sam za sebe kaže da je »siguran i nesposoban za pogreške«. Hal također govori i o entuzijazmu koji osjeća zbog misije te kako uživa raditi s ljudima. Na upit voditelja emisije posjeduje li Hal prave emocije, Bowman odgovara da mu se čini da posjeduje iako ne zna pravu istinu. ​Hal upita Bowmana u vezi neobične tajanstvenosti i tajnosti koje obavijaju njihovu misiju, ali nakon toga prekida samoga sebe kako bi informirao astronauta o skorašnjem kvaru na napravi koja kontrolira brodsku glavnu antenu. Nakon što su otišli po komponentu, astronauti ne mogu pronaći da je s njom bilo što krivo. Hal predlaže da ponovo postave napravu tamo gdje je bila te da pričekaju da se pokvari kako bi tada lakše ustanovili u čemu je problem. Kontrola misije se složi s prijedlogom, ali također govori astronautima da njihovo računalo koje je identično HAL-u 9000 smatra da Hal griješi u predviđanju kvara na napravi. Kada ga upitaju o tome, Hal inzistira da je problem, kao i svi problemi u ranijim serijama HAL kompjutora, u čovjeku. Zabrinuti zbog Halovog ponašanja, Bowman i Poole uđu u malu kapsulu kako bi razgovarali tako da ih kompjutor ne može čuti. Obojica izražavaju svoju sumnju u vezi Hala unatoč savršenoj pouzdanosti HAL serije, ali odlučuju slijediti njegov savjet i zamijeniti napravu. Astronauti se slože da će isključiti Hala ako se pokaže da je u krivu.

Dok Poole pokušava zamijeniti napravu tijekom šetnje izvan broda, njegova kapsula koju kontrolira Hal oštećuje njegov dotok kisika i na taj način ga odbacuje u svemir. Bowman, ne shvaćajući da je za incident odgovoran kompjutor, ulazi u drugu kapsulu i pokuša spasiti Poolea, ostavivši svoju kacigu na brodu. Dok on spašava Poolea, Hal isključuje funkcije za održavanje života ostalih članova posade. Kada se Bowman vrati na brod s Pooleovim tijelom, Hal ga odbija pustiti unutra otkrivajući da je nadgledao njih dvojicu dok su razgovarali u kapsuli o mogućem isključivanju Hala tako što im je čitao s usana. Također ističe da njihov plan o njegovoj deaktivaciji ugrožava misiju. Morajući pustiti Poolea, Bowman ručno otvara zračnu komoru za hitne slučajeve i ulazi u brod riskirajući na taj način svoj život zbog izloženosti vakuumu. Nakon što je stavio kacigu, Bowman odlazi do jezgre Halovog procesora kako bi isključio većinu kompjutorskih funkcija. Hal ga pokuša odgovoriti od njegovog nauma, moli ga da prestane i u konačnici izražava strah – sve monotonim glasom. Dave ga ignorira i isključuje većinu kompjutorske memorije i procesora. Hal se na kraju vrati natrag u svoju najraniju programsku memoriju i započne pjevati pjesmu »Daisy Bell«…

Riječ je o izuzetno stiliziranom i atmosferičnom, minimalistički režiranom remek-djelu, koje podjednako intrigantno tematizira omiljeni redateljev motiv čovjekova otuđenja, kao i zajedničke Kubrickove i Clarkeove tematske preokupacije evolucije ljudske inteligencije i opasnosti koju nekontrolirani razvoj tehnologije predstavlja za opstanak čovjeka. Kubrick je već tada otvorio teme i pitanja u vezi umjetne inteligencije koja su i danas aktualna. HAL 9000 je na ljestvici Američkog filmskog instituta najviše rangirani (13.) robot-zlikovac. Ovaj umjetno inteligentni negativac prikazan je kao tinjajuće crveno svjetlo. On krajnje smirujućim glasom upravlja funkcijama svemirskog broda i pritom se ne suzdržava od »nagovaranja« članova posade na vlastitu smrt. Nakon što ga ipak nadmudri stvarna inteligencija, on, poput samog čovjeka, postane uplašen i počinje preklinjati za vlastiti »život«. HAL se pokazao sposobnim za govor, prepoznavanje govora, prepoznavanje lica, obradu prirodnog jezika, čitanje s usana, uvažavanje umjetnosti, tumačenje emocionalnog ponašanja, automatizirano zaključivanje, upravljanje svemirskom letjelicom i igranje šaha.

Prema riječima Nicka Bostroma, stručnjaka za umjetnu inteligenciju na Oxfordu, kada umjetna inteligencija postane pametnija od najpametnijih ljudi i stekne znanstvenu kreativnost, opću mudrost i društvene vještine, postat će umjetna superinteligencija. Prema nekim mišljenjima, razlika između opće umjetne inteligencije i umjetne superinteligencije je vrlo mala. Kad postignemo opću umjetnu inteligenciju, superinteligencija će se dogoditi u roku od nekoliko mjeseci, tjedana ili dana i nastavit će se razvijati brzinom svjetlosti. Teško je predvidjeti što će biti dalje. Dva su scenarija – opće blagostanje ili kraj čovječanstva, navedeno je na www.bird-academy.com.