RIJEKA – Izložba »Crvena škola« proslavljene hrvatske književnice, esejistice i prevoditeljice Dubravke Ugrešić, kojom se autorica predstavlja u jednom drugom žanru, bit će otvorena sutra, 25. veljače, u riječkoj Galeriji Filodrammatica u 19 sati, najavljeno je na jučerašnjoj konferenciji za novinare na kojoj su govorili Davor Mišković iz Drugog mora, Petar Milat, Multimedijalni institut, Zagreb, te Nina Bačun i Roberta Bratović, dizajnerice postava izložbe, kolektiv Oaza, Zagreb. Izložba »Crvena škola« Dubravke Ugrešić dio je programa Dopolavoro Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture, a Mišković je kazao da je bila zamišljena kao prva, međutim, bit će zadnja u programskom pravcu Dopolavoro.

– Drago mi je da ćemo izložbu realizirati, ovdje u Filodrammatici, prvenstveno jer se radi o vrlo bitnom projektu naše proslavljene književnice, ali i jer kroz program Dopolavora uključujemo ljude koji su bitno zadužili hrvatsku kulturu u zadnjih 30 do 40 godina, rekao je Mišković. Milat je govorio o ranijoj i široj suradnji s Ugrešić, dok je o samoj izložbi kazao da se tiče »njene fascinacije, opsesije temom škole, odrastanja, a s obzirom da njeno odrastanje pada u socijalističko doba, i s pitanjem ostavštine socijalizma.«

«Tu nema ničega«

– Esej »Tu nema ničega« govori o praznini, ispražnjenom prostoru, a »Crvena škola« pokušava razmišljati o čemu bi nas ta ostavština, socijalizma ili odrastanja u socijalizmu, škole, školskog sistema, mogla podučiti, kaže Milat. Veli da je i prije 2020. Dopolavoro iskrsnuo kroz neke futurističke momente vezano za rad, no da nitko nije mogao predvidjeti da će već za četiri ili pet mjeseci sve stati i da ćemo svi živjeti u društvu bez posla.

– Pored ovog važnog elementa da se radi o istaknutoj, možda najistaknutijoj hrvatskoj umjetnici svjetskog ranga, participacijom Dubravke Ugrešić dobili smo razmišljanje o tome možemo li o ovom vremenu nešto naučiti. »Crvena škola« će sigurno mnogima u Hrvatskoj biti crvena krpa. I smrt Mire Furlan i Vesne Kesić u protekla dva mjeseca, tih tzv. vještica iz 90-ih, u koje je tada ova naša sredina ubrajala, a vjerojatno mnogo njih Dubravku Ugrešić još ubraja, ako je i bila neka intencija politizacije toga, sada se to i desilo.

Kada su preminule, na neki smo način to »pasivno konzumirali«, ali mislim da u ovom trenutku imamo jednu aktivnu, uvjetno rečeno, »vješticu«, koja se javlja aktivno, s dvije dosta suptilne, ali čini mi se važne intelektualne intervencije, kaže Milat. Bračun je rekla da je prva ideja bila stvoriti ambijente kolektivne memorije, škole kakve se sjećamo i kakvu smo proživjeli. Nadovezala se Bratović istaknuvši da se prilično doslovno naslanjaju na početnicu koja je početak svega u razmišljanjima autorice.

– Ta početnica, koju je ona našla u nekom antikvarijatu, iz ranih je 50-ih, i to je neka estetika koja je čak i nama koje smo rođene u ranim 80-ima jako bliska i poznata. Izložba prati estetiku, a crtovlje iz početnice na zidu poprima funkcionalnu ulogu. Crtovlje iz početnica kod nas su police za eksponate, Dubravkine minijaturne diorame, ima ih 100 do 120.

Na drugom nivou interijera asocira na školu, odnosno učionicu; dali smo napraviti klupe i stolove na koje postavljamo njene radove, crteže i kolaže te još nekoliko elemenata, školske ploče, sportske penjalice, za jedan mali segment koji zovemo fiskultura, opisala je Bratović. U razgovorima smo stekle dojam da se Ugrešić ovim nikako ne želi deklarirati kao vizualna umjetnica, ali je jako lijepo da s javnosti podijeli tu novu potrebu izražavanja, zaključile su dizajnerice.

U sklopu izložbe izlazi i knjiga, katalog, koji je dvojezičan, te će biti dostupan na otvorenju. Kako je opisao Milat, dijelom su to već objavljeni, dijelom novi Ugrešićkini tekstovi.

Nemanjina zvijezda

– Sve ovo što se dešava u Rijeci može nekome provokativno parati uši, a ako postoji nešto što Ugrešić želi komunicirati ovom izložbom, dešavanjem, knjigama, to je onda neka vrsta, ona to zove gestom gubitnika ili gubitništva, ali koja je zapravo na neki način detektiranje – ona to zove alarm – kojim zapravo želi istražiti zašto je naš mentalni prostor u Hrvatskoj 30 godina okupiran svastikama.

I da ova jedna opsesija petokrakom, za koju će ona kazati da nije bila njezin ideološki izbor tijekom njena odrastanja i kasnije, da je u trenutku kada smo toliko okupirani ušatim znakovima i svastikama, gesta crvene petokrake za nju nešto što izlazi iz neposredne funkcije provokativnosti. Znamo koliko je Nemanjina instalacija (umjetnička instalacija Nemanje Cvijanovića »Spomenik crvenoj Rijeci – samoobrambeni spomenik«, op.a.) izazvala reakcija, pa i u Rijeci. Čini mi se da će »Crvena škola« na neki način biti i komentar na taj jedan drugi rad koji se desio unutar EPK-a i koji je možda bio najznačajnija javna instalacija nakon otvorenja, zaključio je Milat.
Dubravka Ugrešić na otvaranje u Rijeku nažalost neće doći, s obzirom na pandemiju, odnosno s obzirom da, rekao je Milat novinarima, spada u rizičnu skupinu.