27 SUSJEDSTAVA

Susjedstvo Kampus predstavilo svoju posljednju izložbu: “Riječka pisana baština u 19. stoljeću”

Davor Mandić

SNIMIO: SERGEJ DRECHSLER

SNIMIO: SERGEJ DRECHSLER

Izložba "Riječka pisana baština u 19. stoljeću" otvorena je na vanjskim panoima na Kampusu Sveučilišta u Rijeci i poziv je na istraživanje nepoznatih ili manje poznatih aspekata jednoga od najbogatijih riječkih povijesnih razdoblja



RIJEKA – Posljednja izložba susjedstva Kampus, jednog od 27 susjedstava iz toga programskog pravca Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture, otvorena je jučer u podne na Kampusu Sveučilišta u Rijeci. Riječ je o izložbi “Riječka pisana baština u 19. stoljeću”, postavljenoj na panoima ispod Studentskog centra, koju su javnosti predstavile autorica izložbe Diana Stolac, dekanica Filozofskog fakulteta Ines Srdoč Konestra, voditeljica susjedstva Kampus Rajka Jurdana Šepić i rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija, koja je izložbu i otvorila.


Diana Stolac pojasnila je da izložba, odnosno 20 plakata koji je čine, spaja dva projekta: projekt “Riječka pisana baština u 19. stoljeću” u sklopu EPK-a i “Hrvatska pisana baština od 18. do 20. stoljeća” Sveučilišta u Rijeci. Izložba u ovome obliku ne odražava sve želje i planove za nju, no objektivni epidemiološki razlozi spriječili su njeno ostvarenje u potpunosti, koje bi uključivalo i nacionalne manjine u Rijeci kao predstavljače izložbe te ekrane na dodir koji bi bili postavljeni na Kampusu i na kojima bi oni koje zanima mogli saznati više o izložbi i projektima.


Bogatstvo jezika i kultura


A izložba u suštini kroz pisanu baštinu 19. stoljeća govori o jednom od najplodnijih riječkih razdoblja u dugoj povijesti, razdoblju prosperiteta i multikulturalnosti, kada je i običan puk govorio četiri jezika, a gospodarski rast nije bio termin iz teorije ekonomije, već realnost. No unatoč tome, 19. stoljeće u Rijeci, kako je to rekla Ines Srdoč Konestra, nedovoljno je poznato, odnosno istraženo.




– Ova izložba otvara neke vidike kojih nismo bili svjesni; koliko su samo brojne tiskovine koje su u tom razdoblju tiskane, a posebno novine. To je prošlost našega grada koju zaboravljamo, koliko je Rijeka bila bogata. Bogatstvo je to jezika, kultura… Može se pratiti tko je u Rijeku dolazio i zašto, od čega bi se mogla napraviti dobra antropološka studija, pa nam ova izložba otvara vidike zapostavljenog 19. stoljeća – rekla je Srdoč Konestra, uočivši u njoj i potencijal za brojne diplomske radove. Ako studenti, naravno, izložbu vide.


Propitivanje riječkog identiteta


Rektorica Snježana Prijić Samaržija naglasila je da je projekt iz kojeg je proizašla ova izložba proglašen jednim od najboljih znanstveno-istraživačkih projekata na Sveučilištu u Rijeci, što je velika pohvala i za projekt i za njegovu voditeljicu Dianu Stolac.


– Izložba i tema riječke pisane baštine stalno je propitivanje riječkog identiteta. Za razliku od nekih drugih, koji dobro znaju što su i tko su, mi u Rijeci stalno propitujemo svoj identitet, a riječka pisana kulturna baština ključna je za definiciju toga identiteta – rekla je Prijić Samaržija.


Izložba ostaje otvorena do 11. veljače 2021. godine, no kako je rekla Diana Stolac, sva dokumentacija i svi nalazi bit će predani Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci, i za daljnja istraživanja, ali i moguće nove realizacije segmenata izložbe, odnosno projekta.