RIJEKA – Klub Sušačana javlja da je izišao novi broj Sušačke revije, koji donosi dvadesetak sušačkih, riječkih i primorskih priča. Između ostalih i priču kako je Rijeka nakon kultnih »Vježbanja života« i »Kako čitati grad« dobila izložbu »Fiume Fantastika«, koja nas podsjeća kako su se Beč i Budimpešta prije 150 godina utrkivali tko će prije iskoristiti odličan zemljopisni položaj tada malene Rijeke, kako su nekad ovdje bila dva grada, kako se živjelo na granici, kako su nastale riječke palače i koji su to bitni ljudi koji su svaki na svoj način obilježili ovaj kraj – Nugent, Luppis, Adamić, Whitehead, Igor Emili i još mnogi drugi.

D’Annunzio, Madieri, Petrić

Jeste li, primjerice, znali da u Italiji postoje tri muzeja posvećena Rijeci? Jedan od njih je, piše u novom broju Revije Igor Žic, D’Annunzijev »Vittoriale« na Lago di Garda u vili u kojoj je D’Annunzio živio nakon odlaska iz Rijeke početkom 1921. godine. A kako se život i povijest često igraju s nama, pokazuje i priča kako je vlasnik te iste vile prije D’Annunzija bio autor romana »Frankopanov prsten«, njemački povjesničar umjetnosti Henry Thod, koji je u vili na jezeru živio sa suprugom, unukom slavnog kompozitora Franza Liszta, a u tu istu vilu snagom mašte ulazit će i naš veliki književnik Vladimir Nazor da bi se u svojim esejima obračunavao s duhovnim vođom Benita Mussolinija.

Istih tih godina Viktor Car Emin, piše u ovom broju Revije Višnja Višnjić Karković, u sušačkom progonstvu vapi za svojim kutićem pod Učkom odakle je protjeran i stvara svoju »Danuncijadu«. Nekoliko godina kasnije iz Rijeke će put Italije zauvijek otići Marisa Madieri, a sa Sušaka put Beograda Branka Petrić. Marisa će napisati knjigu »Vodnozeleno«, sjećati će se svoje Rijeke, njezinih obala, Kantride i Trsata, piše Ervin Dubrović, a Branka Petrić će čak 250 puta biti Danica u »Balkanskom špijunu« s Danilom Batom Stojkovićem. Anti Peričiću će ispričati kako je pri odlasku sa Sušaka iz vlaka s Plasa gledala more i uzdisala za njim, kako ju je na akademiji, između ostalih velikih imena, poučavao i Karlo Bulić – popularni dr. Luigi, kako se vjenčala u Rimu s Bekimom Fehmiuom, kako je dobila cvijeće od Miroslava Krleže i još mnogo toga. »Što ti je život bogatiji, to ti je životna prtljaga teža«, rekla joj je Mira Stupica, a nešto od te velike i teške prtljage podijelila je s čitateljima Sušačke revije.

O riječkom identitetu

Kao što je svojedobno, ima već skoro dva desetljeća tome, s Vedranom Simičević svoju priču o Baltazargradu, odnosno kako ga je stvorio po uzoru na Rijeku, na stranicama Revije podijelio hrvatski akademik Zlatko Bourek. Upravo nakon tog razgovora je u javnosti zaživjela ta priča koja se i danas naveliko eksploatira i u medijima i u promociji Rijeke. U ovom broju Revije Vedrana Simičević, novinarka i alpinistica kojoj je do vrha svijeta Mount Everesta nedostajalo tek nekoliko koraka, osvrće se na 60 godina u kojima su riječki planinari i alpinisti u GSS-u spasili brojne ljudske živote.

Vjekoslava Jurdana nas podsjeća na djelo velikoga Ivana Matetića, ali ne Ronjgova kako su nas učili u školi, već Ronjgovega kako bi se pravilno reklo na čakavskom. »Niš novega pod suncem, vavik zajde zad Učkun, a ljudi su i dalje isti, sebični i zlobni«, pisao je svojoj kćerki Ivki Ivan Matetić, koji je svoje prvo veliko djelo »Ćaće moj« objavio u 53. godini.

Nekadašnji Parafi, Vim Cola i Zdrave, u tim godinama, zapravo već im je i pokoja više, odavno ne nastupaju, ali uživaju u blagodatima života na otoku, piše Marin Krstulović. Doris Žiković poslala je Sušačkoj reviji priču o Kruzovima, svjetskim putnicima. Edi Jurković piše o Rodoslovnom centru Kastavštine i Liburnije, gdje se može doznati nešto o našim precima, kao što je on doznao da je potomak Šimuna Jurkovića koji je 1651. rođen u Opatiji gdje je živio devedeset godina.

Branko Šuljić nas obogaćuje pričom o utemeljiteljima studija brodogradnje u Hrvatskoj – Zagrepčaninu Gjuri Stipetiću i Sušačanu Leopoldu Sorti, a Kristian Benić piše o riječkom identitetu.

Novi broj Sušačke revije može se nabaviti na kioscima Inovina, u knjižari EDIT te u Klubu Sušačana.