U ovoj godini vrlo značajnoj za Sveučilište u Rijeci kad se obilježava 50 godina njegova postojanja, zatim 25 godina postojanja jedne od njegovih sastavnica, Filozofskog fakulteta, te 390 godina visokog obrazovanja u Rijeci koje je započelo još djelatnošću isusovaca, riječki Lektorat za makedonski jezik pri Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta također je obilježio svoju petnaestu obljetnicu, a u povodu toga objavljena je monografija »S pogledom prema Europi« koja donosi uvid u početke toga najbrojnijeg makedonskog lektorata u svijetu, njegov značaj i njegovu djelatnost.

Monografija sadrži dvadeset tekstova jednakog broja autora, uz popratne fotografije i dokumente koji denotiraju važne trenutke u genezi lektorata. Urednice monografije su ravnateljica Međunarodnog seminara za makedonski jezik, književnost i kulturu Sveučilišta »Sv. Ćirila i Metoda« u Skoplju prof. dr. sc. Vesna Mojsova Čepiševska, ravnateljica makedonskog Kulturno-informativnog centra u Zagrebu prof. dr. sc. Natalija Popovska i lektorica za makedonski jezik na Filozofskom fakultetu u Rijeci mr. sc. Biljana Stojanovska. Monografija, koja je objavljena uz podršku predsjednika Republike Sjeverne Makedonije Steva Pendarovskoga, broji 118 stranica, a pisana je na hrvatskom i na makedonskom jeziku.

Oaza makedonistike

Lektoratu za makedonski jezik u Rijeci kao prvoj oazi makedonistike u Hrvatskoj poglavlje je posvetila prof. dr. sc. Vesna Mojsova Čepiševska, ističući osobe koje su zaslužne za njegov kontinuirani razvoj te njegov značaj, kao i nužnost da se njegovim budućim radom i konkretnim aktivnostima makedonske perspektive u Hrvatskoj dodatno prodube. Naglašavajući važnost bilateralne znanstvene suradnje između Filozofskog fakulteta u Rijeci i Instituta za makedonsku književnost Sveučilišta »Sv. Ćirila i Metoda« u Skoplju, koja je postavila temelje za budući Lektorat, prof. dr. sc. Nataša Avramovska piše o važnosti lektorata za makedonski jezik o kojem govori i iz vlastite perspektive, naglašavajući tako još jednom važnost kulturnog dijaloga dviju zemalja.

U trenutku osnivanja Lektorata veleposlanik Republike Makedonije u Hrvatskoj bio je prof. dr. sc. Dančo Markovski koji je u svojem poglavlju istaknuo ulogu profesora emeritusa Gorana Kalogjere, prof. dr. sc. Pere Lučina i prof. dr. sc. Danijela Rukavine u njegovome osnivanju, a sam Lektorat, piše, uz obrazovno-kulturnu ulogu, dao je i doprinos bilateralnim odnosima dviju država.

Početaka Lektorata prisjeća se prof. dr. sc. Emilija Crvenkovska u poglavlju koje govori o trenutku osnivanja i situacijama vezanim za proceduralnost, kao i o značaju Gorana Kalogjere za cijeli proces i samu ideju o osnivanju Lektorata, a ističe i važnost uspješnog bilateralnog projekta »Položaj makedonskoga i hrvatskoga jezika u obrazovnom sustavu višejezičnih sredina« iz kojeg je proizašla i daljnja suradnja hrvatskih i makedonskih stručnjaka.

Plod je uspješne suradnje bio i Prvi makedonsko-hrvatski znanstveni skup 2006. godine, na koji se osvrće prof. dr. sc. Loreta Georgievska-Jakovleva, uz osvrt na posjet makedonske delegacije Sveučilištu u Rijeci, koja je tom prigodom dobila zlatne plakete za suradnju i uloženi napor za razvoj Lektorata.

Goran Kalogjera, Dejan Durić i Vasil Tocinovski

Približavanje dviju kultura

U istome tonu u svojem poglavlju nastavlja i prof. dr. sc. Maksim Karanfilovski, dekan Filološkoga fakulteta »Blaže Koneski« Sveučilišta »Sv. Ćirila i Metoda« u Skoplju u trenutku osnivanja Lektorata, koji daje uvid u sve službene korake i dokumente koji su bili nužni da bi se Lektorat osnovao, a posebno naglašava utjecaj Gorana Kalogjere za njegovo uspostavljanje, odnosno uspostavljanje i razvoj makedonistike u Rijeci i u Hrvatskoj.

Ostala poglavlja usmjerena su na samo otvaranje Lektorata, a u tom se smislu ističe onaj prof. dr. sc. Maje Jakimovske-Tošić koja se prisjeća same svečanosti otvaranja Lektorata, zatim tekst prvoga lektora prof. dr. sc. Vasila Tocinovskog koji daje pogled na same začetke i rad lektorata iz vlastita iskustva, prvih predavanja i studentskog interesa za temama iz makedonistike, a jednako tako i mr. sc. Ana Azeska govori o svojem iskustvu poticanja studenata na interes za proučavanjem makedonskog jezika, književnosti i kulture u vrlo ranoj dobi, od samo dvadesettri godine.

Jedna od najznačajnijih figura hrvatsko-makedonskih kulturnih veza koja je igrala ključnu ulogu u osnivanju Lektorata je profesor emeritus Goran Kalogjera koji dvama poglavljima – »Riječka makedonistika« i »Lektorat za makedonski jezik pri Filozofskom fakultetu u Rijeci« – daje uvid u začetke makedonistike u Rijeci, koja svoje korijene ima još 1980. godine, a uz taj se period vežu imena poput profesora Petra Kepevskog i Borislava Pavlovskog, no i samog Kalogjere koji je obranio prvi komparativni hrvatsko-makedonistički doktorat u nas.

U promociji makedonistike autor pak smatra kako su značajnu ulogu imali lokalni mediji, prvenstveno Novi list u kojem je, kako navodi, objavljeno više od stotinjak prikaza, osvrta i razgovora, a uz taj list veliku su ulogu u promociji makedonskih tema imali i Rival, Dometi, kao i časopis riječkoga Odsjeka za kroatistiku Fluminensia.

Da je interes za makedonskim temama u začetcima Lektorata bio velik pokazuju i Kalogjerini popisi studenata koji su diplomirali temama iz makedonistike, kao i popisi onih koji su imali izborne kolegije iz makedonistike. Autor, dakle, svojim poglavljem detaljno prikazuje najvažnije korake na putu do cilja, osnivanja Lektorata, kao i neizmjerno važnu ulogu raznih dionika u tome, a Lektorat je prema njemu »trenutačno jedina čvrsta, znanstveno utemeljena veza između dvaju sveučilišta, onoga u Rijeci i u Skoplju«, pa je, možemo ustvrditi, nasušna potreba za njegovim kontinuitetom i daljnjim naporima za približavanjem dviju kultura.

Prijateljstvo jezika

O važnosti poznavanja slavenskih jezika za studente kroatistike, čime naglašava važnost Lektorata za makedonski jezik, govorila je u svome poglavlju profesorica emerita Diana Stolac koja upućuje na pripadnost našeg jezika slavenskoj porodici jezika, te »slavističku perspektivu« koja, kao i Vatroslavu Jagiću, omogućuje »dublju« jezikoslovnu analizu te donošenje znanstveno relevantnih zaključaka. Također, autorica skreće pažnju na važnost jednog lektorata u oblikovanju tzv. »mekih kompetencija« koje ocjenjuje posebnim vrijednostima, a sam Lektorat vidi kao interdisciplinarnu i intradisciplinarnu platformu »za šire i daljnje neformalno obrazovanje i društveno djelovanje«.

Naglasak na suodnos hrvatske i ostalih slavenskih filologija u svojem je poglavlju stavio i pročelnik Odsjeka za kroatistiku izv. prof. dr. sc. Dejan Durić koji je istaknuo važnost Lektorata za Odsjek za kroatistiku pri kojem i djeluje, pa Lektorat uz nastavnu djelatnost, podrazumijeva i onu znanstvenu te vrlo aktivnu kulturološku djelatnost za koju su zaslužni svi lektori, što se uostalom reflektira i na vidljivost samoga Odsjeka, kao i Fakulteta. Na povijest i značaj Lektorata, njegovo osnivanje i razvojni put također se osvrnula prof. dr. sc. Estela Banov, a prof. dr. sc. Sanja Zubčić govorila je o hrvatsko-makedonskim kulturnim vezama iz perspektive članice riječkoga Odsjeka za kroatistiku, no i iz vlastite znanstvene perspektive, a proširena djelatnost riječkoga Lektorata omogućila joj je, između ostaloga, i razna usavršavanja te trajnu vezu s makedonskom zajednicom.

Tekst »Prijateljstvo jezika – jezici prijateljstva« dekana Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Aleksandra Mijatovića vrlo upućivački i minuciozno pojašnjava važnost opstojnosti makedonske zajednice u Rijeci te naglašava važnost učenja makedonskog jezika u gradu koji odiše strujanjima povijesnih mijena. U tom jezičnom, no i kulturološkom smislu, dekanovo je poglavlje traženje nepoznatoga u poznatom i poznatoga u nepoznatom, spoznavanje vlastitih korijena na predziđu babilonskog koji na simboličnoj razini, između ostalog, upućuje na ljudsku samosvojnost i postojanje, no u ovom kontekstu najbitnije – razumijevanje i suosjećanje. Ili, autorovim riječima: »Filozofski fakulteti ne mogu bez jezične raznolikosti, bez umnažanja jezika, jezičnog množenja, ljubavi prema jezicima, logičkom afektu koji se opire pretvaranju jezika u predmet pohranjivanja i proučavanja. ‘Philia’, prijateljstvo, bratstvo, privrženost, naklonost prema jeziku i kroz jezik prema drugome«.

Naslovnicu zbirke bajki “Djetelice bjelice”

Vrijedan dokument

U poglavlju »Makedonija u nastavi, znanosti, kulturnim aktivnostima… ali ponajprije u srcu« izv. prof. dr. sc. Mihaela Matešić osvrnula se na značaj lektora općenito, a time i na značaj lektora za makedonski jezik, kao i na složenost njihova posla – nastavnog, znanstvenog, organizacijskog, prevoditeljskog, kulturnog – te na njihovu ulogu u poticanju interesa za raznim makedonističkim temama, od književnosti, kulture, povijesti, do, dakako, jezika. Rad je lektora, smatra, »na predstavljanju i popularizaciji kulture, znanosti, umjetnosti, povijesti i drugih vrijednosti svoje zemlje nezamjenjiv i često rezultira projektima koji su usmjereni na bilateralne kulturne i znanstvene suradnje među zemljama«.

Trenutačna lektorica mr. sc. Biljana Stojanovska u svojem poglavlju izvještava o Lektoratu u periodu od 2018. do 2022. godine, o njegovoj nastavnoj i znanstvenoj djelatnosti, medijskoj popraćenosti, o suradnji Lektorata i Međunarodnog seminara za makedonski jezik, književnost i kulturu te MKD-a »Ilinden«, kao i pripremama za obilježavanje njegove petnaeste godišnjice.

Na samome kraju, posebnu vrijednost zborniku daju tekstovi Tiane Lakošeljac (»Moja makedonska priča«), Hane Vrbanić (»Samo ću ja pamtiti što se ovdje dogodilo i što za druge traga nije ostavilo«) i Ivane Katane (»Ljetna škola na obali Ohridskoga jezera«) koje temeljem vlastitih iskustava s Lektoratom za makedonski jezik pri Filozofskom fakultetu u Rijeci još jednom (de)notiraju njegovu važnost za oblikovanje studentskih i interesa uopće za vrlo živu i prijateljski nastrojenu slavensku filologiju koja za ponuditi zasigurno ima još mnogo, što će i dalje, vjerujemo, nastaviti signalizirati upravo najbrojniji lektorat za makedonski jezik na svijetu – onaj riječki. A sam zbornik »S pogledom prema Europi« vrijedan je dokument koji svjedoči o petnaestogodišnjoj eri začetka, kontinuiteta i izvrsnosti u približavanju dviju nerazmrsivih kultura i jezika slavenskoga podneblja, no i svojevrstan poziv i/ili uputa za nastavljanje tih i takvih aktivnosti u kojima je riječki Lektorat za makedonski jezik vodeći – u svjetskim okvirima.

Suvremene makedonske bajke

Uz zbornik »S pogledom prema Europi« kojim se obilježava petnaestogodišnja raznovrsna djelatnost riječkog Lektorata za makedonski jezik, njegovu vrlo živu prevoditeljsku aktivnost potvrđuje i zbirka prijevoda suvremenih makedonskih bajki »Djetelice bjelice«. Sam prijevod bajki način je kojim Lektorat još jednom naglašava svoj potencijal, a u njihovo su prevođenje bile uključene studentice prevoditeljskog studija koje je mentorirala sadašnja lektorica za makedonski jezik mr. sc. Biljana Stojanovska. Prvo predstavljanje zbirke bajki održano je na Filozofskom fakultetu u povodu obilježavanja petnaeste obljetnice Lektorata, a uz lektoricu su u predstavljanju sudjelovale i prof. dr. sc. Vesna Mojsova Čepiševska, izv. prof. dr. sc. Petra Žagar-Šoštarić, doc. dr. sc. Željka Macan te studentice Ana Bratović i Margareta Čanžar koje su i prevele neke od bajki. Uz riječko predstavljanje koje je bilo u svibnju ove godine, bajke će se predstaviti i u Ohridu, tijekom nadolazeće 56. ljetne škole Međunarodnog seminara za makedonski jezik, književnost i kulturu koja se održava ovoga mjeseca.

Kako uvodno u prijevodu bajki »Djetelice bjelice« pišu urednice mr. sc. Biljana Stojanovska, izv. prof. dr. sc. Petra Žagar-Šoštarić i doc. dr. sc. Željka Macan, »bajka kao književna vrsta kojoj je jednom od značajki apstrahiranje vremena i prostora može progovarati i o suvremenim temama i društvenim problemima te svojom porukom pružiti smjernice za to kako bi se na njih trebalo odgovoriti i kako bi u skladu s njima bilo potrebno i poželjno djelovati. Pritom se slijede načela etičkoga imperativa i univerzalna poruka o pobjedi dobra nad zlom, svim preprekama usprkos«.

Sama knjiga, govori Stojanovska, sastoji se od šesnaest bajki u izvorniku i njihovom prijevodu na hrvatskom, a svaka od njih popraćena je ilustracijom mlade i talentirane ilustratorice Melanie Palavre.

– Važno za istaknuti je da su prevoditeljice ovih bajki studentice Prevoditeljskog studija na Filozofskom fakultetu u Rijeci koje su pod mojim mentorstvom radile na prijevodu u okviru kolegija Makedonski jezik za prevoditelje. Za njih je ovo prvi tiskani prijevod i, prema njihovim riječima, izuzetno značajan i vrijedan projekt. Jako sam sretna što smo, uz podršku Filozofskog fakulteta, Odsjeka za kroatistiku i Katedre za translatologiju, uspješno realizirali ovaj projekt te im iskreno zahvaljujem na njihovoj podršci. Bajke u knjizi obrađuju suvremene teme i namijenjene su čitateljima svih dobnih skupina, kako djeci, tako i odraslima, kaže Stojanovska te dodaje kako je autorska prava za ovu knjigu ustupila izdavačka kuća »Ars lamina« iz Skoplja, koja je Lektoratu darovala i pedeset knjiga iz makedonske književnosti, što je od izuzetne važnosti za studente Lektorata, kao i općenito za studente jezika i književnosti Filozofskog fakulteta.

Zbirka »Djetelice bjelice« uključuje bajke »Pustolovine jednog Mraka«, »U zemlji bijelih oblačića«, »WIN-WIN«, »Simonov sat«, »Djetelice bjelice«, »Novogodišnja bajka«, »Zelena kraljica«, »Zmaj s Pelistera«, »Ponosna žirafa«, »Vuk Pui«, »Čarobni let«, »Papagaj i pas«, »Čarolija prijateljstva«, »Nije dobro lagati«, »Skitnica«, »Pustolovine vile Treperiletice«. Prijevod potpisuju studentice Ana Bratović, Anamarija Gojević, Ivana Jovanović, Lucija Togonal, Margareta Čanžar, Marija Kunčić, Natalija Milković, Nina Dojčinović, Nina Medanić teTihana Tadej. Bajke su u e-verziji besplatno dostupne na mrežnim stranicama Filozofskoga fakulteta u dijelu posvećenom izdavačkoj djelatnosti.