RIJEKA – Građevinska dozvola za rekonstrukciju Guvernerove palače, a time i Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, postala je pravomoćna te su time konačno ostvareni svi preduvjeti da se projekt obnove i modernizacije muzeja i palače prijavi na europske fondove koji se očekuju u razdoblju do 2027. godine. Obnova je procijenjena na 106 milijuna kuna, a projekt novog stalnog postava muzeja trebao bi biti dovršen do kraja godine. No okvir je tu, pa nam je ravnateljica PPMHP-a Nikolina Radić Štivić u razgovoru otkrila što će se sve obnoviti i koji je plan za budućnost muzeja.

– Cjelokupna Guvernerova palača bit će obnovljena, kako njen interijer, tako i eksterijer najljepšeg riječkog perivoja. Perivoj palače bit će ponovo uređen, fontane će biti obnovljene i stavljene u funkciju, a realizacijom novog projekta krajobraznog uređenja perivoj će postati još ugodnije mjesto boravka naših posjetitelja. Svi kameni izlošci u perivoju muzeja bit će novim projektom stalnog postava također interpretirani, primjereno označeni.

SNIMIO: SERGEJ DRECHSLER

Površine koje nas iz perivoja vode prema palači, a koje su sad asfaltirane, dobit će adekvatnu i novom projektu uređenja perivoja primjerenu oblogu. Također, dva će krovna vrta biti obnovljena, istočni koji je i danas u funkciji sadržajno i hortikulturno će biti dopunjen, a zapadni, čiji prostor nije u funkciji, bit će novim projektom potpuno uređen te dostupan za korištenje našim posjetiteljima. I pročelje će biti obnovljeno, kako njegova kamena plastika, tako i svi otvori na pročeljima palače – kaže Radić Štivić.

Nove namjene

Obnovu interijera, pak, možemo podijeliti u dvije grupe, govori, onu u kojoj aktiviramo one elemente prostora koji do sad nisu bili otvoreni javnosti, i drugu, u kojoj postojeće i već funkcionalne prostore sadržajno i oblikovno dopunjavaju i čine kvalitetnijim u prostornom i interpretacijskom smislu. Uz zadržavanje povijesnog oblikovanja, stalni muzejski postav bit će osuvremenjen.

– Zračno sklonište ispod muzeja bit će primjereno valorizirano i prezentirano te otvoreno za javnost. Ono treba biti integralni dio stalnog postava muzeja, nastavak na dio »U obrani Domovine« te će tako biti i uređeno, a, naravno, sačuvana će biti njegova posebnost kao skloništa sa svim njegovim prostornim posebnostima. Na drugom katu stalni postav muzeja širi se na prostore koji trenutno nisu u funkciji, iza stalnog postava u dijelu pomorstva kao i na jedan dio potkrovlja. To će isto imati svoje specifičnosti, a razmišljamo i o interakciji, pogledu, s potkrovlja na cijelu Rijeku, što bi zasigurno bila zanimljiva točka – opisuje ravnateljica. U sklopu obnove planirano je i ponovno otvaranje ugostiteljskog objekta u istočnom dijelu palače, u prostoru gdje je nekad bio caffe bar Python, a zatim smo se dotakli segmenata muzeja koji jesu u funkciji, ali će biti prošireni ili dobiti novu namjenu.

– Dio zapadnog prostora palače, u njenom prizemlju, bit će prenamijenjen te ondje planiramo oformiti preparatorsko-restauratorske radionice. Projektom je planirana i ugradnja servisnog dizala u sjevernom dijelu palače, uz servisni ulaz u muzej i prateće prostore Mramorne dvorane na razini prvog kata, a za potrebe transporta muzejske građe do čuvaonica na višim katovima. U prizemlju će veći prostor dobiti suvenirnica, info-pult i garderoba za posjetitelje te će radi poboljšanja pristupačnosti prostorima Muzeja biti ugrađeno i dizalo za posjetitelje, na mjestu gdje je dizalo bilo ugrađeno za vrijeme obnove palače 1938. – 1939. godine, i povezat će prizemlje s prvim i drugim katom.

Ovim projektom također nastojimo kombinirati mjere energetske obnove, seizmičke sanacije, protupožarnih mjera i osiguranja dobrih unutarnjih klimatskih uvjeta, kao i poboljšanjem uvjeta čuvanja i prezentacije muzejske građe. Na svaki način ovaj projekt pridonijet će povećanoj otpornosti Muzeja – govori ravnateljica i dodaje da će po propozicijama programa novog financijskog razdoblja i Operativnih programa Europske unije za period od 2021. do 2027. u aktivnosti u konačnom projektnom prijedlogu za sufinanciranje i realizaciju biti uključena i energetska obnova, jer, smatra, moderni muzeji današnjice moraju u svojim planiranim zahvatima nastojati biti i zeleni. Govoreći o postavu, morali smo se dotaknuti pomorskog dijela, za koji Radić Štivić kaže da će biti znatno proširen i nadopunjen.

Nadopunjavanje postava

– Stalni postav s temom pomorstva širi se na tematske cjeline pod nazivom »Navigare necesse est«, koja kroz četiri osnovne teme prometa, trgovine, luka i brodogradnje govori o važnosti i vrijednosti bogate pomorske baštine o kojoj naš muzej skrbi te na cjelinu »Kruh sa sedam kora«. Tom cjelinom cilj nam je dočarati život na moru i život na kopnu koji je neraskidivo vezan uz more. Život ljudi ovoga kraja u znatnoj mjeri obilježilo je upravo pomorstvo te je posredno ili neposredno obilježilo gotovo svakog pojedinaca – kaže Radić Štivić. Zatim ističe da muzeji imaju širu društvenu ulogu i odgovornost te da mora postojati mogućnost da stalni postavi budu uvijek iznova nadopunjavani, eda bi sadržajno i interpretacijski povezivali trenutak u kojem je muzejska građa nastala s vremenima u kojima muzeji djeluju.

Nikolina Radić Štivić
SNIMIO: SERGEJ DRECHSLER

– Želim da građani Primorsko-goranske županije, Riječani i njihovi gosti žele više puta posjetiti naš stalni postav, da ga u skladu s mogućnostima i povijesnim trenutkom mijenjamo i nadopunjavamo, da bismo učili iz povijesti, naučili nešto o našoj baštini, ali i bili svjesni određenih negativnih pojava iz naše prošlosti, da se one ne bi ponavljale, u čemu je naša edukativna uloga neizmjerna. Svako ulaganje u muzeje zahtijeva velika financijska sredstva, jer oni definitivno ne mogu u potpunosti biti samoodrživi, posebno kada se radi o projektima koji obuhvatom i vrijednošću ostavljaju svoj trag i koji se rade jednom u sto godina. Erozija društva, koju dobijemo neulaganjem u kulturu općenito, pa tako i u muzeje kao čuvare našeg identiteta, skuplja je od svake obnove.

Također, ulaganjem u muzeje čuvamo našu baštinu, i naš identitet, čuvamo ono što mi jesmo te gradimo našu budućnost – kaže. Dodaje da je jedan od bitnih elemenata i odrednica muzeja u 21. stoljeću okretanje rada muzeja u zajednici i da je PPMHP prvi muzej koji je u svoj rad uključio sudioničko upravljanje kroz projekt građanskog muzejskog vijeća osnovanog 2019. godine.

Svjesni važnosti

– Vijeće je od tada kontinuirano uključen u naš rad, jer je važno dati građanima priliku da iskažu što bi željeli vidjeti u muzeju i kakvi ih muzejski programi, izložbe, publikacije i edukativne aktivnosti zanimaju – kaže. Kao također bitan element odrednice rada suvremenih muzeja ravnateljica ističe digitalizaciju muzejske građe, koja je u muzeju intenzivirana u protekloj godini s dugoročnim ciljem digitalizacije cjelokupnog muzejskog fundusa, koji sada broji skoro 60 tisuća predmeta razvrstanih u 47 zbirki.

– Time se otvaramo širem broju posjetitelja, onih koji ne mogu doći do nas, koji su od nas udaljeni, a i u slučaju nepredviđenih situacija, izvanrednih okolnosti, odvojenosti koju nam je ova pandemija osvijestila, ostajemo u komunikaciji s njima i ostajemo prisutni i u tim izvanrednim okolnostima vidljivi, a naša građa dostupna. U povodu Međunarodnog dana muzeja 18. svibnja prezentirali smo i naš Digitalni fundus, »front end« sučelje na kojem ćemo bogatstvo građe koju čuvamo učiniti dostupnim javnosti. Tako svi zainteresirani mogu u jednom pregledu doživjeti ljepotu predmeta koji se čuvaju u našem muzeju neovisno o tome jesu li izloženi u stalnom postavu ili pohranjeni u muzejskim čuvaonicama. Zasad ćemo predstaviti manji dio našeg bogatog fundusa, nešto više od 10 posto predmeta, ali cilj nam je, stalnim i svakodnevnim obogaćivanjem novim sadržajima, predstaviti cjelokupnu građu našeg muzeja.

Podrum Palače bit će dostupan javnosti nakon obnove
SNIMIO: SERGEJ DRECHSLER

Digitalizacijom i osuvremenjivanjem naših čuvaonica u kojima čuvanom muzejsku građu radimo na tome da našu kulturnu baštinu sačuvamo ne samo za sadašnji trenutak, nego još važnije i za generacije koje dolaze. Sve što danas činimo moramo gledati u odnosu na one koji dolaze iza nas, paziti na svaki naš trenutni potez u kontekstu generacija kojima baštinu ostavljamo. Važnost naše kulturne baštine ne čuva se samo riječima, nego i djelima, našim odnosom prema njoj.

Zato mi je posebno drago što ovom obnovom Guvernerove palače i poboljšanjem uvjeta čuvanja i prezentacije naše građe i baštine u cjelini intenzivno radimo na tome. Jer, to je palača, koja se u pravom smislu te riječi, svojim položajem i arhitektonskom važnosti nadvila nad našim gradom. Njene važnosti i vrijednosti zasigurno smo svi svjesni – kaže naša sugovornica. Na kraju zahvaljuje cijelom timu muzeja i vanjskih suradnika koji rade na ovom projektu, Konzervatorskom odjelu u Rijeci, svim javnopravnim tijelima u postupku ishođenja građevinske dozvole i Hrvatskom restauratorskom zavodu iz Zagreba, koji je izrađivač projektne dokumentacije te Primorsko-goranskoj županiji kao osnivaču Muzeja.