ZAGREB Zamjenik ministrice kulture Berislav Šipuš rekao je da bi zbog nedostatka sredstava mnoge investicije u kulturi u ovoj godini mogle biti usporene, ali je ipak naglasio da ministarstvo planira pokrenuti brojne nove projekte i dovršiti neke stare.

“Investicije su zbog nedostatka sredstava jako usporene, pogotovo u kulturi”, kazao je Šipuš za Hinu, te dodao kako se Ministarstvo kulture nada da će se dio sredstava za investicije osigurati i iz privatnih izvora, kao i iz fondova Europske unije.

Proračunska sredstva za investicije Ministarstva kulture za 2013. iznose nešto više od 52 milijuna kuna. “Iz tih 52 milijuna kuna treba financirati sve što se misli financirati u ovoj godini, a važnih je investicija dosta”, kazao je, istaknuvši da se planiraju ulaganja u knjižnice, centre za kulturu, državne arhive, muzejske institucije, te druge prostore koji služe za kulturne aktivnosti.

Kao važnije već započete investicije navodi Državni arhiv u Osijeku, završetak druge faze postava u dvorcu Eltz u Vukovaru, te Muzej Apoksiomena u Malom Lošinju. “Sve su to velike investicije koje, kada se zbroje, pojedu i više od tih pedesetak milijuna kuna”, dodao je.

Nakon što je za Noć muzeja otvoren prvi dio stalnog postava u dvorcu Eltz, odmah počinje i druga faza – obnova prvog i drugog kata. “Nadamo se da ćemo do ljeta biti s time gotovi, te da će pred ulazak Hrvatske u Europsku uniju kompletan dvorac biti otvoren”, kazao je.

Isto se planira i s arheološkim muzejom Vučedolske kulture u Vučedolu. Što se tiče Muzeja Apoksiomena, projekt je usporen zbog nedostatka sredstava i zgrada bi mogla biti gotova do travnja ili svibnja ove godine. No, sam Apoksiomen u njemu će moći biti smješten tek kad se dovrši ugradnja klimatizacijskog sustava, što vjerojatno neće biti ovo ljeto, ocijenio je Šipuš.

Istaknuo je da se Ministarstvo kulture, zajedno s drugim ministarstvima, aktivno priprema za povlačenje sredstava iz strukturnih fondova Europske unije, koji će Hrvatskoj postati dostupni po stupanju u punopravno članstvo 1. srpnja ove godine.

Tri su natječaja za strukturne fondove u 2013. – jedan je u tijeku, jedan će ići pred ljeto, te jedan krajem godine. “U ta tri kvartala treba dostići tempo kandidature i provedbe projekata da bi se moglo iskoristiti sredstva iz strukturnih fondova predviđena za razdoblje 2014.-2015.”, kazao je Šipuš.

Ministarstvo je od gradova i županija zatražilo popis svih ideja za koje misle da bi mogle biti projekti od interesa za europske fondove. “Jakih je projekata puno, od kojih će mnogi ići na natječaje. Dobili smo masu ideja, želja i projekata iz čega smo u dijalogu s gradovima i županijama izdvojili ono što smo utvrdili kao prioritetno, što bi najviše obogatilo lokalnu i regionalnu cjelinu i donijelo nova radna mjesta”, pojašnjava Šipuš.

Izdvojio je dva projekta koja bi se financirala isključivo iz EU fondova. Prvi je rekonstrukcija osječke Tvrđe, koja, uz obnovu spomeničkih cjelina, predviđa i unošenje sveučilišnih i novih muzejskih sadržaja. “To je jedan ogroman, izvrsno ocijenjen projekt”, kaže Šipuš.

Drugi je projekt revitalizacija stare gradske jezgre istarskog grada Grožnjana. Projekt predviđa gradnju hotela i restorana, te rekonstrukciju 15 zgrada koje su u vlasništvu grada a kojima bi upravljala Hrvatska glazbena mladež.

“Taj bi prostor doživio i jednu suvremenu interpolaciju za koju bi se raspisao arhitektonski natječaj”, kaže Šipuš. Grožnjan bi tako dobio i infrastrukturu za cjelogodišnji boravak i funkcioniranje tamošnje kolonije kulture i umjetnosti, i novi centar s koncertnom, odnosno polivalentnom dvoranom i galerijom sa stalnim postavom i prostorom za povremene izložbe.

“O tom se projektu već razgovaralo s kolegama iz ministarstava turizma, gospodarstva, te regionalnog razvoja i europskih fondova, i ocijenjen je izvrsnim”, kazao je Šipuš. Operativno bi ga trebala voditi Istarska županija u suradnji s Ministarstvom kulture.

Šipuš se osvrnuo i na projekte javno-privatnog partnerstva (JPP) koje planira njegovo ministarstvo. Uz projekt Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu, za JPP je spreman i projekt Centralnoga državnog arhiva. U planu je njegovo preseljenje iz bivše zgrade Nacionalne sveučilišne biblioteke na Marulićevom trgu u prostor bivše vojarne u Kerestincu. “Taj projekt je na 50-60 posto do realizacije”, kazao je Šipuš.

Treći projekt za JPP je kompleks bivše tvornice Rikard Benčić u Rijeci, budući veliki centar umjetnosti. “Kako je riječ o velikoj količini zgrada i prostora, tamo će vjerojatno biti bolje ići na sva tri tipa mogućeg financiranja: neki od objekata će se kandidirati za investicije putem EU fondova, neki će krenuti prema mogućnosti JPP-a, a u neke bi grad i država investirali kroz proračun”, kazao je. Taj je projekt na početku izrade idejnog projekta.

Što se tiče drugih prioriteta ministarstva, jedan od ključnih je Hrvatski restauratorski zavod. On ima osam podružnica u Hrvatskoj, a samo u Zagrebu raspršen je na 13 lokacija, od kojih je tek nekoliko u vlasništvu države, dok su ostali prostori u najmu i troškovi za njih iznose gotovo dva milijuna kuna godišnje.

Ministarstvo već ima projekt racionalizacije i razvoja restauratorske djelatnosti koji predviđa prodaju zgrada koje su u vlasništvu države i ulaganje u jedan veliki prostor gdje bi se na jednom mjestu objedinila kompletna djelatnost centra. “Tada bi zavod postao regionalni restauratorski centar. No, to za sada ovisi o situaciji u gradu Zagrebu, budući da država nema u svojem vlasništvu zemljište koje bi bilo povoljno za razvoj takvog centra”, ističe Šipuš.