U povodu Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva riječka Sveučilišna knjižnica organizirala je prigodni program. Jasna Horvat i Josipa Mijoč s Ekonomskog fakulteta u Osijeku održale su predavanje o glagoljici i kreativnoj industriji, a potom je Jasna Horvat predstavila svoj roman »Az«, prvi put objavljen 2009. godine, no do sada nije bio predstavljen u Rijeci.

Za roman »Az« autorica je primila nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti »Josip Juraj Strossmayer« za književnost 2010. godine. Drugo hrvatsko izdanje roman je dobio 2020. godine, kada je i preveden na engleski jezik te ga se promovira kao »književnog veleposlanika glagoljice«.

Četiri cjeline

Djelo je posvećeno misionaru Konstantinu Ćirilu te njegovom pismu, glagoljici. Sastoji se od četiri pripovjedačke cjeline koje se događaju u rasponu od jednog stoljeća, počevši s 9. stoljećem, u trenutku kada je sv. Ćiril sastavio glagoljicu.

Radnja je smještena u onodobne važne gradove i kulturno-društvena središta: Carigrad, Kerson, Moravsku, Dalmaciju, Veneciju i Rim, a životnu priču glavnoga junaka Konstantina Ćirila prate četiri pripovjedača – njegov brat Metod, carica Teodora, Anastazije Bibliotekar i hrvatski knez Mutimir.

Jasna Horvat redovita je profesorica na osječkom Ekonomskom fakultetu te uz stručne knjige iz svoga područja piše i beletristiku. U razgovoru s Oriettom Lubianom iz riječke Sveučilišne knjižnice, Jasna Horvat rekla je da joj je ekonomija dala priliku u hrvatskoj kulturnoj baštini prepoznati vrijednosti na koje trebamo biti ponosni i promovirati ih.

Slovarij

– Željela sam sebi i drugima približiti glagoljicu. Poslužila sam se činjenicama jedne teorije o nastanku glagoljice i nadogradila ih maštom. Roman je kratak, ali nije bilo lako na ovaj način obraditi temu o širenju vjere i pismenosti istodobno, opisala je autorica.

Djelo donosi i slovarij u kojem je opisan nastanak glagoljskih znakova, a pogovor je napisala Hrvojka Mihanović-Salopek. Biografija Jasne Horvat na stranicama DHK-a istaknut će da prvi ciklus njezina književnog stvaralaštva poetski interpretira mitološke teme: »Izgubljena vila«, 2002., »Alemperkina kazivanja«, 2005. i »Krijesnici«, 2009., dok epistolarni roman »Pismo u pismu« iz 2008. – suautorstvo s Irenom Vrkljan, najavljuje drugi ciklus i bogati opus izgrađen na romansiranim studijama: »Az«, 2009., »Bizarij«, 2009., »Auron«, 2011., »Vili-kon«, 2012., »Alikvot«, 2014., »Vilijun«, 2016., »Atanor«, 2017.

U izdanju Naklade Ljevak objavila je i zbirku putopisa »Antiatlas«. Akademkinja Dubravka Oraić-Tolić književni je opus Jasne Horvat opisala jedinstvenim u suvremenoj hrvatskoj književnosti i označila ga nazivom Ars Horvatiana.

Spomenimo i da je engleski prijevod romana »Az« dostupan na internetskoj stranici Instituta za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji »Andizet« OVDJE.