RIJEKA – U povodu 200. obljetnice rođenja Johanna Straussa mlađeg, koja se ove godine obilježava diljem svijeta, a u suradnji s Veleposlanstvom Republike Austrije u Hrvatskoj i Austrijskim kulturnim forumom iz Zagreba, u HNK-u Ivana pl. Zajca održan je koncert pod nazivom »Večer Johanna Straussa«.

Ovim je koncertom Austrijski kulturni forum ujedno otvorio godinu u kojoj slavi svoj 70. rođendan.

Stoga se riječkoj publici prije koncerta obratila Marina Chrystoph, direktorica Austrijskog kulturnog foruma. Na programu su bile odabrane uvertire, arije i dueti iz nekoliko opereta, ne samo onih Johanna Straussa mlađeg (1825. – 1899.) već i Franza Lehára (1870. – 1948.), a uvršten je i bečki skladatelj Robert Elisabeth Stolz (1880. – 1975.) Riječkim simfonijskim orkestrom ravnao je dirigent Victor Petrov, dok su kao solisti nastupili sopranistica Marija Vidović i tenor Francisco Araiza.

Sopranistica Marija Vidović

»Šišmiš« za početak

Koncert je počeo izvedbom uvertire glasovite operete »Šišmiš« Johanna Straussa mlađeg, a na programu su bili i njegov »Razbojnički galop«, uvertira »Baruna Ciganina«, »Ruže s Juga« i »Furioso-Polka«, dok je u dodatku izvedena i »Bečka krv«. Johann Strauss mlađi, rođen 25. listopada 1825. godine u Beču, jedan je od najpoznatijih skladatelja svih vremena, nazivan također i »kraljem valcera«.

Više od 600 djela nalazi se u ostavštini tog velikana, a to su polke, mazurke, koračnice, valceri te operete. Klasični bečki valcer umjetnički je usavršio i podigao ga na razinu koncertne orkestralne glazbe.

Nastupio je i tenor Francisco Araiza

Svojom raspjevanom melodikom njegovi su valceri osvojili svijet i ostali popularni više od jednog stoljeća, a naročito »Na lijepom plavom Dunavu«, »Priče iz bečke šume«, »Bečka krv«, »Jutarnje novine«, »Glasovi proljeća«, »Carski valcer«, »Pizzicato polka« i »Trisch-trasch polka«. Klasičnu bečku operetu Strauss je glazbeno obogatio i doveo do vrhunca djelima »Šišmiš« i »Barun Ciganin«.

Arije i dueti

Uz Straussove kompozicije čuli smo i one austrougarskog skladatelja Franza Lehára, koji se smatra jednim od najvažnijih autora glazbenog teatra prve polovine 20. stoljeća. U glazbenoj povijesti ostao je upisan kao »Puccini operete«. Na programu riječkog koncerta bile su arije i dueti iz njegovih opereta »Zemlja smiješka«, »Vesela udovica«, »Judita«, »Carević« i »Paganini«, kao i valcer »Zlato i srebro«. U program je uvrštena i »Venera u svili« Roberta Elisabeth Stolza, koji je nastavio graditi na Straussovoj glazbenoj baštini. Pljesak publike izmamio je i nekoliko dodataka.