Foto: Ana Križanec
povezane vijesti
RIJEKA – U Muzeju grada Rijeke, odnosno »Kockici«, predstavljena je nova knjiga povjesničarke Angele Ilić, a riječ je o izdanju »Identitäten in regionalen Zentren der Habsburgermonarchie 1867. – 1918. Die Fallbeispiele Rijeka und Maribor« (»Identiteti u regionalnim središtima Habsburške Monarhije 1867. – 1918. Rijeka i Maribor«).
O knjizi su uz autoricu govorili bivši ravnatelj Muzej grada Rijeke Ervin Dubrović, Ivan Jeličić s Filozofskog fakulteta u Rijeci i Marko Medved s Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Knjiga je objavljena u Wiesbadenu u nakladi Harrassowitz Verlag i čeka prijevod na hrvatski jezik, a bavi se Rijekom i Mariborom u kasnohabzburškom razdoblju. S fokusom na razvoj i zastupljenost raznovrsnih identiteta u javnom prostoru, autorica analizira pisane izvore jezičnih i kulturnih društava, sportskih klubova te vjerskih zajednica u dva multikulturalna i multireligijska grada.
Mnogostruki identiteti
Kako je Dubrović istaknuo, knjiga je važna i za sve u Rijeci, ali i za sve one koje zanima sudbina srednje Europe u ključnom razdoblju koje je po mnogočemu bilo prijelomno i ogledno.
– Kada govorimo o identitetima, obično prvo pomišljamo na nacionalne identitete, ali ovdje je priča mnogo složenija, govori se o mnogostrukim identitetima. Ono što se meni naročito svidjelo je to što autorica identitet definira kao nešto fluidno i fleksibilno, kazao je Dubrović.
Ilić je objasnila kako nije htjela pisati o povijesti ovih gradova, već o konkretnim stvarima – istražiti konstrukcije različitih identiteta, njihove reprezentacije u javnosti, ali i kako su se ti identiteti mijenjali tijekom vremena u tom razdoblju.
– Ne radi se samo o nacionalnim već i lokalnim i regionalnim identitetima, ali i supranacionalnim, vjerskim i drugim, kazala je Ilić te dodala kako se fokusirala i na širenje nacionalizma, panslavizma i različitih oblika samoidentifikacija.
Različite kulture i jezici
Autorica je objasnila i kako za više ljudi tada nije postojala samo jedna kategorija, već su se podrazumijevale različite kulture i jezici. Razmišljala je i o usporedbi Rijeke i Trsta, no što je više čitala o Mariboru, uvidjela je da nedostaje radova koji pokušavaju spojiti različite perspektive.
Zaključci o životu u kasnohabzburškom razdoblju u oba grada jesu da lokalna dinamika u njima nikada nije bila binarna te da je ključna bila uloga vanjskih utjecaja kao i njihove neposredne okoline, ali i da je nacionalna ravnodušnost dovela do dugotrajnih procesa nacionalizacije.