RIJEKA – Ravnateljica Hrvatske drame HNK-a Ivana pl. Zajca nije imala dozvolu za rad izvan Kazališta na otvorenju Rijeke – Europske prijestolnice kulture 2020. godine, a nema dozvolu ni za rad na predstavi »Pčelica Maja« Gradskog kazališta lutaka Rijeka, čija se premijera očekuje 22. listopada ove godine. To su činjenice, a sve drugo su interpretacije, prvo Carole Gatice, koja je odbila odgovoriti na naša pitanja vezano za njezine dozvole, o čemu smo pisali, a onda intendanta, koji je odgovorio u ime poslodavca umjesto nje.

Na pitanje ima li Carola Gatica dozvolu Kazališnog vijeća za rad na otvorenju EPK-a, intendant Blažević odgovara da ju nema, zato što ju nije ni tražila.

– A nije ju tražila zato što ni ona, niti niz drugih umjetnica i umjetnika Kazališta koji su radili na programu Europske prijestolnice kulture, nisu smatrali da suglasnost za rad na EPK-u trebaju uopće tražiti – kaže Blažević, koji je sebe i svoj rad na otvorenju EPK-a ipak pokušao zaštititi tako što je tražio, i dobio, mišljenje Ministarstva kulture o tome je li taj njegov rad bio umjetnički ili nije, što je onda, s obzirom na to da je dobio mišljenje da nije bio umjetnički, po njegovu mišljenju opravdalo netraženje dozvole Kazališnog vijeća. Ali očito je smatrao da se mora zaštititi. Jednako tako, on u nastavku odgovora priznaje i da je bilo onih koji su zatražili suglasnost, što je on »automatizmom odobravao«, no čvrsto je i dalje uvjeren da suglasnost za rad na EPK-u nije bila potrebna.

Blažević: »Smještanje« i besmislica

– Prvo, HNK je bio jedan od suorganizatora programa EPK-a. Drugo, Grad Rijeka je i osnivač HNK-a i nositelj titule EPK-a. Iz toga proizlazi i treće, naime da ni u kojem slučaju rad u ili na programu EPK-a nije mogao biti tumačen kao »sukob interesa« odnosno »natjecanje radnika s poslodavcem«. Na Vašu žalost, kao i žalost svih onih koji od ovog »slučaja« pokušavaju kreirati skandal svih skandala u riječkoj kulturi, moram Vas pozvati da pomnije pročitate aktualni Zakon o kazalištima. Ondje se o tzv. »suglasnostima« za obavljanje »umjetničkih poslova« odnosno za »umjetničko djelovanje« izvan kazališta govori u kontekstu »sprječavanja natjecanja kazališnog radnika s kazalištem«, kao i »sprječavanja sukoba interesa«. Tako su, naime, naslovljeni referentni članci 30. i 48. Zakona o kazalištima.

Kako je bilo tko iz bilo koje ustanove u kulturi u gradu koji je bio Europska prijestolnica kulture mogao biti u »sukobu interesa« odnosno »natjecati se« s vlastitom ustanovom ako je sudjelovao, na bilo koji način, u realizaciji programa te iste Rijeke kao Europske prijestolnice kulture, pa makar i izvan ustanove u kojoj je zaposlen? To što sada neki »smještaju« Renati i Alanu Vukeliću, a meni su pokušavali prije dvije godine, najobičnija je besmislica – kaže Blažević, a mi ćemo javnost, i Blaževića ako nije čitao dalje od naslova, podsjetiti na to što piše pod naslovom čl. 30.: »Intendant, pomoćnik intendanta, umjetnički voditelj-ravnatelj te ravnatelj i pomoćnik ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine, za vrijeme trajanja mandata mogu umjetnički djelovati i obavljati umjetničke poslove izvan kazališta, odnosno kazališne družine jedino uz suglasnost kazališnog vijeća, koja mora u svakom pojedinom slučaju sadržavati uvjete za obavaljnje takvih poslova.«

Možda da ponovimo ako nije jasno: »… jedino uz suglasnost kazališnog vijeća…«

O dozvoli za »Pčelicu Maju«

Drugo pitanje koje smo postavili ravnateljici, a onda Blaževiću kada ona nije htjela odgovoriti, bilo je ima li ravnateljica dozvolu Kazališnog vijeća za rad na predstavi »Pčelica Maja« Gradskog kazališta lutaka Rijeka? Odgovor intendanta citiramo u cijelosti.

– Renata Carola Gatica na vrijeme je zatražila suglasnost za umjetnički rad redateljice u Gradskom kazalištu lutaka u Rijeci. Kazališno vijeće povratno je zatražilo da se njezina molba dopuni još nekim informacijama. Mislim da je bila riječ o datumu početka proba. Ne vidim razlog zašto sve ne bi bilo riješeno davanjem suglasnosti ravnateljici Hrvatske drame već na sljedećoj sjednici, posebno jer je isto Kazališno vijeće ravnatelju Opere Filipu Faku dalo suglasnost »na neviđeno« i unaprijed za sve njegove pijanističke nastupe, za vrijeme cijelog njegova ravnateljskog mandata. Da, dobro ste čuli. To je bio njegov pregovarački zahtjev, legitiman obzirom da kao nastavnik na Muzičkoj akademiji u Zagrebu mora redovito nastupati kako bi ispunio uvjete za napredovanja. Ako je Kazališno vijeće uvažilo da ravnatelj Opere ima pravo na profesionalni umjetnički rad izvan Kazališta bez ikakvih uvjeta i ograničenja, ne vidim zašto bi bilo kojem ravnatelju ili ravnateljici odbilo dati suglasnost za neki pojedinačni projekt. Nažalost, samo nekoliko dana nakon te sjednice Kazališno vijeće se raspalo pa dopuna molbe Renate Carole Gatice čeka da se Vijeće ponovo sastavi i sastane – kaže Blažević, koji, eto, zna i kako bi Kazališno vijeće odlučilo u rečenom zahtjevu kada bi Kazališno vijeće postojalo. Možda onda i ne treba Kazališnog vijeća, kada intendat sve to zna.

Što je s diplomom?

S obzirom na to da vjerujemo u legalizam, upitali smo ga i je li Renata Carola Gatica potpisala ugovor za rad na rečenoj predstavi. Decidiran odgovor nismo dobili.

– Obzirom da je već započet postupak davanja suglasnosti još uvijek u tijeku, a vjerujem da će biti dovršen na prvoj sljedećoj sjednici Kazališnog vijeća, cijela tema je bespredmetna, osim što Vam je poslužila za još jedan čin difamacije ravnateljice Hrvatske drame. Pretpostavljam da je tome tako zato što je jedna Argentinka lakša meta od drugih ravnateljica i ravnatelja – mišljenje je intendanta Blaževića, koji u drugom dijelu odgovora donosi neke informacije i tvrdnje koje nisu dijelom interesa ovoga članka, a koji se tiču diplome Renate Carole Gatice, o čemu smo pisali, no i o čemu ćemo tek pisati, s obzirom na to da nam i institucija kojoj je Blažević na čelu i sama ravnateljica odbijaju pokazati diplomu na osnovi koje je trebala biti zaposlena na mjestu ravnateljice Hrvatske drame. Tako da će biti još prigode da se čuje i stav intendanta o tome.

Usporedba dvaju slučajeva

U smislu konzistentnosti djelovanja intendanta Blaževića valjalo bi usporediti dva slučaja, onaj Dražena Mikulića i onaj Renate Carole Gatice u kontekstu traženja dozvola. Prvak Drame HNK-a Ivana pl. Zajca, prema vlastitu priznanju, ima više odobrenih dozvola za rad izvan Kazališta. Jednu nema, za rad na filmu »Divljaci«, no nju nije mogao ni dobiti, jer je poziv došao u vrijeme godišnjih odmora. Dakle u vrijeme kada nije bilo nikoga od koga bi se mogla tražiti dozvola. Mikulić je procijenio da neće biti u sukobu interesa i da neće prekršiti najvažnije odredbe propisa koji reguliraju rad izvan Kazališta i prihvatio je angažman. Još 2019. godine. No dobio je poziv za iznošenje obrane, jer »navedeno ponašanje predstavlja osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa sukladno odredbi čl. 71. st. 2. toč. 2. Pravilnika o radu Hrvatskog narodnog kazališta I. pl. Zajca Rijeka«. Činjenice dakle kažu da nije imao dozvolu i morat će iznijeti obranu pred intendatnom, no s obzirom na to da se intendant poziva na rečeni članak, jasno je da Mikuliću prijeti najstroža stegovna mjera: otkaz. Rečeni članak Pravilnika naime razmatra u kojim slučajevima Kazalište ima opravdani razlog za otkazivanje ugovora o radu.

Renata Carola Gatica također nije imala od koga dobiti dozvolu, jer nije bilo Kazališnog vijeća koje bi joj je izdalo. I ona je očito zaključila da nije u sukobu interesa i da neće prekršiti najvažnije odredbe propisa koji reguliraju rad izvan Kazališta te je prihvatila angažman. No činjenica jest da ni ona nema dozvolu. Jednako tako, ako baš detaljno uspoređujemo dva slučaja, Mikulić je radio kada Kazalište nije radilo i radio je na filmu, dok bi Gatica trebala raditi izvan Kazališta, u drugome kazalištu, i to u vrijeme u koje bi trebala raditi u matičnom Kazalištu, zbog čega je očito i samo Kazališno vijeće tražilo dopunu zahtjeva za dozvolom. Ipak, ona ne dobiva poziv na iznošenje obrane, njoj ne prijeti otkaz i intendant odjednom zaboravlja na Pravilnik i njegovu »osobito tešku povredu«. Ništa od toga, već, dapače, intendant joj piše odgovore na pitanja u kojima je srčano brani.

Na kraju možemo samo postaviti pitanje: Može li se možda razlika u djelovanju Blaževića prema Mikuliću i prema Gatici tražiti u činjenici da je Mikulić najglasniji protivnik sadašnje Uprave Kazališta, onaj koji glasno i jasno istupa protiv politike koju vodi Uprava na čelu s Blaževićem, a Renata Carola Gatica najtiša predstavnica najužeg intendantova tima od povjerenja, koja ne istupa u javnosti o pitanjima Uprave, a kada i istupa, to čini samo da bi branila svoga intendanta?

Ako je tako, a ni uz najbolju volju teško je zamisliti da je drukčije, i ako intendant koristi svoju poziciju moći da bi se obračunao s neistomišljenicima, a nagrađivao one koji mu titraju, onda možemo još samo postaviti pitanje Osnivaču, Gradu Rijeci, kojega predstavlja gradonačelnnik Rijeke Marko Filipović: Jesu li to ti međuljudski odnosi u koje se Grad kao Osnivač neće petljati i koje će pustiti instituciji da ih sama unutar sebe riješi, kako je to onomad bio izjavio?

Pitanje nismo poslali Gradonačelniku, jer je retoričko.