RAVNA GORA – U Ravnoj Gori održan je 21. Festival komorne glazbe, Ravna Gora 2024. Značajna je to godišnja kulturna manifestacija za cijeli goranski kraj. Do sada Festival je redovito priređivan u prvoj polovini mjeseca rujna, a ove se godine prvi put održao u mjesecu svibnju. Promjena datuma održavanja nije utjecala na izbor i kvalitetu programa.

Uz domaćine, umjetnike A. Krpana i N. Majnarić koji svojim redovitim nastupima od početka Festivalu daju veliki doprinos, evidentna je potreba i za više gostujućih poznatih umjetnika. Koncerti ovogodišnjeg Festivala održani su u prostoru dvorane tamošnjeg Društvenog doma.

U dvije koncertne večeri nastupili su afirmirani umjetnici, a većim dijelom mladi glazbeni talenti gorskokotarskog područja. Sudjelovanje mladih goranskih glazbenika, u tolikom broju, za ovaj kraj jedan je od bitnih sadržajnih ciljeva Festivala od njegova osnutka.

Vrsni instrumentalisti

Na početku prve koncertne večeri kao gošća nastupila je četrnaestogodišnja flautistica Hana Marković, polaznica 5. razreda Osnovne glazbene škole »Ivo Tijardović« Delnice. Uz klavirsku pratnju Nade Majnarić, sigurno i lijepo oblikovanim tonom izvela je skladbu »Sjećanje na tebe« N. Andrijašević Janković/ T. Vorel, čime je pobudila simpatije posjetitelja u dvorani.

Potom se zanimljivim i opširnim programom predstavio izvrstan Duo Mravunac Fabijanić u sastavu saksofonista Nikole Fabijanića i pijanistice Linde Mravunac Fabijanić. N. Fabijanić vrlo uspješno djeluje kao solist, komorni i orkestralni glazbenik i pedagog, a za svoje je svestrano umjetničko djelovanje dobio mnoge nagrade, između ostalog i diskografsku nagradu »Porin«.

Pijanistica i čembalistica L. Mravunac Fabijanić s mnogo uspjeha nastupa kao solistica i u komornim sastavima s uglednim domaćim i svjetskim umjetnicima, a od 2000. djeluje u Duu Mravunac Fabijanić. Njihov repertoar obuhvaća hrvatsku i svjetsku stožernu literaturu za saksofon i klavir te obrade skladbi različitih stilskih epoha. Zaposlena je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

U pažljivom i ukusno odabranom programu vrsnih instrumentalista prvo smo čuli »Capriccio Stravagante« Davora Bobića (1968.), izvedbeno zahtjevan robustan stavak žive ritmike i bogatih dinamičkih gradacija u kome su sjajni interpreti iskazali istančan ritmički osjećaj, usklađenost i tehničku besprijekornost u svim nijansama interpretacije, a potom smo čuli sugestivnu i upečatljivu izvedbu trostavačne »Male suite op. 12« Filipa Horvata.

Obje su skladbe napisane za ovaj Duo.

Djela su to koja nedvojbeno obogaćuju hrvatsko suvremeno glazbeno stvaralaštvo. Interpreti ovih modernih, ali slušno prijemčivih djela hrvatskih autora, pisana u tonalnom sustavu, u svakom su trenutku muziciranja postigli osobiti glazbeni naboj i pokazali virtuozitet na svojim instrumentima u zajedničkom glazbenom izričaju.

Ugledni glazbenici

Tumačeći nadalje dvostavačnu »Sonatu za saksofon i klavir op. 29« američkog skladatelja Roberta Muczynskog (1929. – 2010.), tematski zanimljivo i složeno djelo, saksofonist uz vrlo prisnu suradnju s pijanisticom prikazao je svu osebujnost i svježinu skladbe.

U nastavku njihova odličnog nastupa čuli smo stilski uvjerljivu i produhovljenu izvedbu opširne skladbe »Rapsodie« jednog od najvećih francuskih skladatelja i utemeljitelja impresionističke glazbe Claudea Debussyja (1862. – 1918.), te na kraju razigranu skladbu protkanu elementima rocka, jazza i popa »Fuzzy Bird Sonata« japanskog autora Takashija Yoshymatsua (1953.), publici zvučno predstavljena na vrlo autentičan i uvjerljiv način.

Druga festivalska večer počela je također nastupom mladih glazbenika uz pratnju Nade Majnarić. Četrnaestogodišnja flautistica Katja Kauzlarić, polaznica 6. razreda delničke Osnovne glazbene škole, lijepim tonom i sigurnih prijelaza svirala je skladbu »Prag« Alfija Kabilja, a »Slatke snove« W. Poppa, čistim skokovima i intonacijski jasno, tumačila je petnaestogodšnja Dorotea Stepić, polaznica 6. razreda glazbene škole.

Četrnaestogodišnja klarinetistica Neva Margitić, polaznica 6. razreda Glazbene škole, sonornim tonom izjednačenim u svim registrima i mekanim staccattom svirala je djelo »Pastorale variee« M. Faillenta, a nedvojbeno nadareni osamnaestogodišnji saksofonist Vito Margitić, polaznik 4. razreda Srednje glazbene škole Karlovac u razredu prof. Borisa Kolarića, muzikalno, tehničkom superiornošću i efektnom dinamikom ostvario je dojmljivu i živu izvedbu djela »Pequena czarda« P. Hurraldea.

Na podij su potom stupili naši ugledni glazbenici međunarodne klase, violinist Anđelko Krpan i pijanistica Nada Majnarić, umjetnici koji od samog početka nastupaju na festivalu i njihova je ogromna zasluga njegova utemeljenja i dugogodišnjeg upješnog djelovanja. Iznimni su promotori hrvatske glazbene baštine i brižljivo odabiru programe svojih koncerata, što svakako svjedoči o njihovoj predanosti glazbenoj kulturi, a to su potvrdili izborom djela i za ovaj koncert.

Rafinirana kreacija

U hrvatskoj glazbenoj literaturi ime Franje Dugana (1874. – 1948.) od višestrukog je značenja, kao skladatelja, glazbenog pedagoga, orguljaša, pisca i kritičara koji je usko povezan s mnogim važnim pojavama hrvatskog glazbenog života, osobito u prvim desetljećima 20. stoljeća. Iz Duganova glazbenog opusa gore spomenuti umjetnici odabrali su »Sonatu za violinu i klavir g-molu«, nastalu 1908. u Berlinu, a praizveo ju je violinist Ljerko Špiler 1916. u Zagrebu.

Ova prva violinska sonata u hrvatskoj glazbenoj literaturi, što je bio Duganov diplomski rad, oblikovana je u preglednoj klasičnoj formi i pripada antologijskim djelima violinske literature. U njoj autor znalački koristi izvedbene mogućnosti oba instrumenta, a vodstvo u tematskom razrađivanju povjerava naizmjence violini i klaviru, čime postiže potrebnu ravnotežu dionica.

Glazbeno najsadržajniji prvi stavak djela Allegro con fuoco, pisan vrlo zgusnuto i zahtjevno u mnogim elementima izvedbe (zato se i rijetko izvodi) iziskuje veliku vještinu, angažman i koncentraciju interpreta.

Violinist Anđelko Krpan ponovo je impresionirao svojim izvedbenim kvalitetama, snagom ekspresije, tehnički basprijekorno i potrebnim intenzitetom tona te cjelokupnim pristupom ostvario je emocionalno produhovljenu i rafiniranu kreaciju. Veliki doprinos cjelokupnom dojmu i uspjehu svakako je dala odlična suradnja s pijanisticom Nadom Majnarić.

Drugi stavak temelji se na ne toliko izražajnoj temi i njezinim izmjenama u tempu, dok posljednji stavak Rondo, presto, u 6/8 taktu predstavlja tipični sonatni finale. Stavak je sviran briljantno, dinamičkim gradacijama i u furioznom tempu djelo je dovedeno do efektnog završetka.

Suvereno muziciranje

U razvoju hrvatske glazbe posebno mjesto pripada Josipu Štolceru Slavenskom (1896. – 1955.) čije osebujno stvaralaštvo, gotovo više cijenjeno i objavljivano u inozemstvu nego u domovini, usprkos stanovitom početnom nerazumijevanju naše javnosti, ipak doživljava snažnu afirmaciju i u domovini.

Kao učenik Z. Kodalyja upoznao je folkloristička istraživanja B. Bartoka (nazvan »hrvatski Bartok«), te se i sam okušao u modernom umjetničkom obrađivanju narodnih napjeva, ostvarivši na tom području izvanredna djela. Službeni dio ove koncertne večeri u Ravnoj Gori zaokružen je »Narodnim igrama Rusina«.

Nesumnjivo suvereno muziciranje izvrsnih glazbenika publika je ispratila dugotrajnim pljeskom te izmamila dva tematski kontrastna dodatka, »Barkarolu« V. Rosenberga-Ružića i skladbu »Draga priča« Božidara Kunca.