Bujne, senzualne slike žena zmijaste kose i punašnih usana iz 1860-ih i 1870-ih Dante Gabriele Rossettija među najpoznatijim su i najtrajnijim popularnim djelima britanske umjetnosti. Kako bi se snašli u ovom prezasićenom krajoliku ženskih likova, kustosi Tate galerije odlučili su preusmjeriti fokus Dantea Gabriela Rossettija prema njegovoj obitelji. Tako nam nude četiri Rossettija po cijeni jednog: osim Gabriela (ime koje je obično koristio), predstavljeni su i njegovi mlađi brat i sestra, Christina i William, te njegova supruga Elizabeth, poznatija kao Lizzie Siddal. Prekopavajući njihove živote i radove, kustosi Carol Jacobi i James Finch nastoje pokazati da su Rossettijevi – u množini – razvili koherentan i prepoznatljiv skup ideja o »umjetnosti, ljubavi i stilovima života (koji se smatraju revolucionarnima)«.

Revolucija u umjetnosti

Pjesnikinja Christina Rossetti i pjesnici-slikari Dante Gabriel Rossetti te Elizabeth Rossetti, rođena i poznata kao Elizabeth Siddal/Siddall, najpoznatiji su predstavnici generacije Rossettijevih. Rođeni u novom viktorijanskom dobu, započeli su svoj umjetnički život i rad kao kontroverzne osobe, a kasnije su postali međunarodne zvijezde. Donijeli su revoluciju u umjetnosti, kako u Britaniji tako i izvan nje. Strastvene, anti-establišmentske osobnosti Rossettijevih eksperimentirali su sa svime – umjetnošću, životom i ljubavlju. Zahtijevali su da poezija i slikarstvo izražavaju proživljeno iskustvo i osjećaje te su tragali za modernom ljepotom. Njihove odvažne priče postavljale su pitanja koja ostaju relevantna i danas.

U obitelji Rossetti bilo je četvero braće i sestara: Maria (1827. – 1876.), Gabriel (1828. – 1882.), William (1829. – 1919.) i Christina (1830. – 1894.). Bliski po godinama, bili su tinejdžeri sredinom 19. stoljeća u Londonu. Njihovi roditelji, učenjaci talijanskog podrijetla, poticali su djecu da pišu, okušaju se u umjetnosti i pronađu vlastiti kreativni glas. Gabriel je pohađao umjetničku školu, a on i Christina objavili su pjesme kada su imali samo 15 i 16 godina. Mladi su se braća i sestre također bavili brigom o drugima, podučavanjem i administrativnim poslovima.

Christinini stihovi bili su inspirirani osobnim iskustvom, popularnim pjesmama i propovijedima, kao i poezijom iz svih razdoblja. Pjesme u jednoj od izložbenih prostorija govore o ljubavi kroz mnoge glasove – nježne i snažne, radosne i beznadne, o ljubavi između roditelja i djece, pa čak i o glasovima s one strane groba. Tijekom svog života, Christina je objavila 900 pjesama, a njezino djelo i danas je poznatije od djela njezine braće.

Umjetnički i osobni život

Izložba prikazuje pregled umjetničkog i osobnog života Rossettijevih te njihov doprinos prerafaelitskom pokretu.

Pjesnik i Christina Rossetti: Christina Rossetti bila je istaknuta pjesnikinja inspirirana osobnim iskustvima i viktorijanskim običajima, objavila je 900 pjesama. Obitelj Rossetti, talijanskog podrijetla, poticala je kreativnost svoje djece, a Gabriel i Christina su već kao tinejdžeri objavljivali poeziju.

Gabriel kao moderni Raphael: Gabriel Rossetti se kao mladić bavio i poezijom i slikarstvom, istražujući književne i vizualne teme iz svjetske i europske umjetnosti, posebice inspiriran umjetnicima poput Blakea i Gavarniija.

Prerafaelitski revolucionari: Gabriel i William su kroz umjetnost promovirali društvene promjene, dok su Christina i Maria zagovarale socijalnu pravdu kroz pisanje i angažman u Anglikanskoj crkvi. Godine 1848. Gabriel je suosnovao Bratstvo prerafaelita koje se zalagalo za autentičnu umjetnost temeljenu na stvarnom iskustvu.

Gabriel i Elizabeth Siddal: Njihova umjetnička suradnja i brak odražavali su srednjovjekovne teme i složene odnose. Gabriel je nakon Elizabethine smrti očuvao njezine radove i koristio ih kao inspiraciju.

Kuća života: Gabriel je kroz pjesme i slike dokumentirao svoj brak i emocionalno putovanje, stvarajući ciklus »Kuća života«, inspiriran Danteom Alighierijem.

Venera okružena zrcalima: Kasni Gabrielovi radovi poput The Beloved odražavaju »orijentalističke« fantazije viktorijanskog doba, spajajući univerzalnu ljepotu i raznolike kulturne utjecaje.

Poetični portreti

Do svojih 30-ih i 40-ih godina, rad Rossettijevih donio im je određenu financijsku sigurnost i rastuću slavu. Gabrielovi portreti odražavali su ideale estetskog pokreta »umjetnost radi umjetnosti« i novu modernu ljepotu. Adaptirao je sličnost žena iz radničke klase nekonvencionalnog izgleda, posebno modela Alexe Wilding (motiv za sliku La Ghirlandata).

Inspirirani renesansnim portretima i mitološkim tekstovima, ovi senzualni portreti sugerirali su dodir, zvuk i miris, kao i viziju. Karakteriziraju ih mnoge eksperimentalne promjene i ponovno slikanje kako bi se naglasilo uživanje u formi i boji, predviđajući apstraktnu umjetnost sljedećeg stoljeća. Portreti su bili upareni s pjesmama, »dvostrukim umjetničkim djelima«, gdje riječi preispituju slike, a slike preispituju riječi. Odražavali su Gabrielove složene misli o »Ljepoti tijela« i »Ljepoti duše«.

Opsesija s Jane Morris

Gabrielove posljednje godine bile su obilježene njegovom ljubavlju i prijateljstvom s Jane Morris. Jane je imala 18 godina i radila je kao kućna pomoćnica u Oxfordu kada ju je Gabriel upoznao ispred kazališta i zamolio da mu pozira kao kraljica Guinevere. Njegov tim, uključujući umjetnika i dizajnera Williama Morrisa, oslikavao je murale temeljene na legendama o kralju Arthuru. Nedugo zatim, Jane i William Morris su se vjenčali. Njihov dom postao je kreativno središte gdje su muškarci i žene iz njihova kruga eksperimentirali s dizajnom za svakodnevni život. Gabriel i William Morris zajednički su unajmili Kelmscott Manor, ladanjsku kuću. Početkom 1870-ih Jane i Gabriel postali su ljubavnici. Bili zajedno ili razdvojeni, njezina prisutnost progonila je njegov rad. Uloga Jane u Gabrielovim posljednjim velikim slikama bila je slabo poznata tijekom njegova sve povučenijeg života (fotografija broj 5 – Jane Morris).

Radikalno naslijeđe

Prerafaelitski i estetski pokreti duboko su utjecali na umjetnost i književnost 19. i 20. stoljeća. Naslijeđe Rossettijevih dotiče naše živote kroz romantičnu fikciju, TV drame, modu, oglašavanje, uređenje interijera, fantastiku, crtiće i mnoge druge aspekte naše kulture. Njihova individualnost i društvena prkosnost nadahnjuju radikalne pisce i umjetnike do današnjeg dana.

Prednost strasti

Bratstvo prerafaelita imalo je na umu revoluciju kada su započeli svoj pokret. Željeli su dati prednost strasti, senzualnosti, poeziji i prolaznosti (i tužnim crvenokosim ženama iz radničke klase). Okrenuli su se romantičnoj prošlosti kako bi prekinuli s konzervativnom sadašnjošću.

»La Ghirlandata« (1873.)

Gabriel Rossetti je u ranim 1860-ima preusmjerio svoj umjetnički fokus s rane talijanske estetike na raskošna venecijanska djela inspirirana Tizianom, Tintorettom i Veroneseom. Razvio je stil poznat kao »venecijansko« slikarstvo, prikazujući portrete prekrasnih žena u usko omeđenim prostorima okruženim luksuznim predmetima. Njegov cilj bio je istaknuti senzualni užitak, dok su boje i detalji u njegovim djelima služili za naglašavanje ljepote modela. Među njegovim favoritima bila je Alexa Wilding, čije su smirene crte lica savršeno odgovarale raskošnim kompozicijama ispunjenim tekstilima, draguljima i cvijećem. U djelu La Ghirlandata, vijenci ruža i orlovića simboliziraju odanost i seksualnu privlačnost, dok ružičaste ruže odražavaju strast.