Dugogodišnja izvrsna suradnja s mađarskim muzealcima i istraživačima riječke povijesti urodila je izložbom koju svakako vrijedi razgledati jer nudi pogled na rijetke eksponate, od kojih su neki prvi put izloženi u Rijeci. Riječ je o izložbi naslovljenoj »Rađanje moderne Rijeke, 1868. – 1918.«, postavljenoj u Muzeju grada Rijeke, popularnoj Kockici, koju se može razgledati do 13. rujna, a koja u svom postavu nudi više od 200 zanimljivih predmeta iz tog razdoblja. Izložbu su priredili Muzej grada Rijeke u suradnji s Mađarskim tehničkim i prometnim muzejom te Mađarskim muzejom za trgovinu i ugostiteljstvo, koji je jedinstven u svijetu.

Izložbi prethodi knjiga »Povijest riječke trgovačke mornarice 1868. – 1921.«, koja je prevedena i na hrvatski jezik, a za kojom svakako vrijedi posegnuti u muzejskoj biblioteci. Autori su ravnatelj Mađarskog tehničkog i prometnog muzeja Gábor Zsigmond i kustos Márton Pelles, koji je u doktorskoj dizertaciji pisao o gospodarskoj povijesti grada Rijeke između 1776. i 1914. godine.

Dugogodišnje istraživanje

Pisanju knjige prethodilo je dugogodišnje istraživanje.

– Istraživanje građe započeli smo prije nekoliko godina u Državnom arhivu u Rijeci, a potom smo kontaktirali i arhive u Beču i Budimpešti te u drugim državama, u potrazi za originalnim dokumentima vezano za Rijeku. Prije tri godine Márton i ja objavili smo knjigu na mađarskom i engleskom jeziku, a sada je eto prevedena i na hrvatski i talijanski jezik. Dobili smo izvrsne pohvale od muzejskih kuća u Zagrebu, Zadru te drugih institucija vezano za povijesna istraživanja. Vrlo smo ponosni na ovu knjigu koja obiluje arhivskom građom od koje smo većinu pronašli u Državnom arhivu u Rijeci. Naime, svakako valja napomenuti da su se originalni dokumenti vezano za ovu tematiku nalazili u Budimpešti no, kako je tamošnji arhiv uništen tijekom Drugog svjetskog rata ovdje u Rijeci pronašli smo kopije tih dokumenata, koji su nam bili od iznimne važnosti za naše istraživanje. Važno nam je bilo prikazati originalne dokumente, statističke podatke koji su znanstveno utemeljeni. Uz to, u knjizi se nalaze i fotografije i crteži, dakako originalni, koje smo preuzeli iz prikupljene arhivske građe. Povjesničari smo i ekonomisti i stoga nam je bilo od iznimne važnosti pronaći izvorne statističke podatke, koje smo tabelarno prikazali, a koji dokumentiraju priču o uspješnosti Rijeke u tom periodu. Bilo nam je od iznimne važnosti na znanstveni način prikazati ovo povijesno naslijeđe, istaknuo je Gábor Zsigmond.

Na to se nadovezao Pelles kazavši kako su tijekom istraživanja arhivske građe proučili iznimno veliki broj dokumenata, od kojeg svaki ima svoju vrijednost u slaganju mozaika ove priče.

– Moram priznati da Državni arhiv u Rijeci ima iznimno bogatu građu i posjeduje dokumente iz cijeloga svijeta, što je za nas posebno važno. Važnost tih dokumenata pohranjenih tu u Rijeci jest u tome što su jedinstveni, s obzirom na to da je arhiv u Budimpešti sredinom 20. stoljeća uništen te je ogromna građa zagubljena. Arhiv u vašem gradu stoga pravo je bogatstvo i kad je riječ o povijesti Budimpešte i Mađarske, naglasio je Márton Pelles. Pitali smo ih hoće li nastaviti s istraživanjima na što nam je Zsigmond kazao kako će se nastaviti baviti poviješću Rijeke i slagati, komadić po komadić, poput mozaika, iznimno bogatu povijest našega grada.

Skrivene priče

Bio je ovo ujedno uvod u ovu izložbu koju smo imali priliku razgledati u društvu autora knjige, a koji su nam kako smo obilazili eksponate, koji su izloženi u prizemlju te na prvom katu muzeja, otkrili i »skrivene« priče vezano za pojedine predmete u kojima publika može uživati tijekom razgledavanja postava, poput primjerice prikaza Rijeke s kraja 19. stoljeća, na kojem se mogu vidjeti dijelovi grada koji su uništeni tijekom Drugog svjetskog rata ili preslike fotografija na kojima se vidi kako su napredovali radovi u gradu. Posebni kutak koji su priredili ravnatelj Mađarskog muzeja za trgovinu i ugostiteljstvo Róbert Török i njegov tim predvođen kustosom Ádámom Baloghom pokazuje bogatstvo ponude kad su u pitanju omiljeni napitci kao što su kava, čaj i riječka čokolada čiji je zaštitni znak prepoznatljivi slon. No, tu su još i reklamni plakati i lepeze, a prikazano je i kako su se modirale ondašnje dame.

U prvom dijelu izložbe smješten je i dječji kutak u kojem »malci« mogu naučiti štogod o povijesti Rijeke i pomorstvu, a izloženi su i suveniri časnika koji je služio na bojnom brodu »SMS Szent István«: časnička kapa i časnički bodež. Predstavljeni su i uzorci proizvoda Riječke rafinerije nafte iz razdoblja od 1882. do 1924. godine te maketa parobroda »Etelka«. Zanimljiv eksponat predstavlja i tegla za cvijeće u obliku pramca iz riječkog brodogradilišta Ganz-Danubius. U postavu se nalaze i predmeti iz privatnih zbirki te iz fundusa Muzeja grada Rijeke, čiji postav na izložbi kao kustos potpisuje ravnatelj muzeja Ervin Dubrović, vrsni poznavatelj riječke povijesti.

Korporativna zastava

U postavu na gornjem katu posebnu pažnju privlači barjak, odnosno korporativna zastava Mađarskog kraljevskog pomorskog društva koja datira iz 1890. godine i predstavlja vrsni raritet. Nadomak nje može se razgledati model kotla teretnog broda »Arpad«, te makete brodova, između ostalih i teretnog parobroda SS »Grof Béla Serényi« iz 1907. godine. Kao zanimljivost, naši su nam specijalni vodiči kroz ovu izložbu ispričali kako su izložene makete originalne, te da su izrađene kad i sam brod, što za sve štovatelje povijesti pomorstva predstavlja raritet.

Posebna je i srebrna ukrasna kutija s probne vožnje parobroda SS »Atlantica« od 2. srpnja 1911. godine, koja sadrži i gravure imena osoba koje su zaslužne za porinuće tog broda. Tu su potom mač lučkog kapetana iz razdoblja između 1870. i 1918., koji je raritetan jer nema puno takvih predmeta, doznali smo od kustosa. Od ostalih eksponata još ćemo izdvojiti sliku, iz privatne kolekcije, na kojoj je prikazan brod »Olga« koji je vlasnik dao sagraditi u čast svoje prerano preminule supruge Olge, a koji je kako doznajemo od kustosa, jedini slikovni prikaz toga broda. Izložene su brojne druge zanimljivosti iz svijeta pomorstva i transporta kao što su primjerice prelijepo oslikani menii s broda RMS »Carpathia« koji je bio dio flote Cunard Line, poznatog po tome što je spašavao putnike s »Titanica«.

Riječka povijest pomorstva, trgovine i transporta iznimno je bogata, a ova izložba zahvaljujući i knjizi »Povijest riječke trgovačke mornarice 1868. – 1921.« daje izvrstan pregled i uvid u to razdoblje, u kojem su svojim djelovanjem dali veliki doprinos razvoju ovoga grada i Riječka ugarska trgovačka mornarica te istaknuti poduzetnici Kopajtić, Ossoinack i Polnay.