Nakladnici iz Rijeke, potpomognuti riječkim gradonačelnikom Markom Filipovićem, poručili su Ministarstvu kulture da je dosta bilo pogubne politike financiranja nekolicine odabranih, zagrebačkih nakladnika.

Filipović je svoju podršku nakladnicima na javnoj tribini, a zapravo prosvjednom skupu, osnažio i općenitije izraženim problemom centralizacije hrvatske kulture na Zagreb, podatkom da ni nova riječka gradska knjižnica od države nije dobila ni kune.

Tu je poruku prisnažio i riječki kulturni pročelnik Ivan Šarar, rekavši da Hrvatska nikad nije imala artikuliranu kulturnu politiku te da ne postoji sustav po kojem bi se moglo ravnati, nego projekti dobivaju ili ne dobivaju potpore diskrecijskim odlukama.

Prosvjed protiv centralizacije

Šarar se inače nadovezao na Franju Butorca, predstavnika prosvjedujućih riječkih nakladnika, koji je s govornice u Gradskoj vijećnici, koja je bila domaćin skupu, rekao da problem nakladnika nije izoliran, spomenuvši kazališta, gdje je nesrazmjer između financiranja zagrebačkog i ostale četiri nacionalne kazališne kuće golem.

Tako se prosvjed riječkih nakladnika, koji je započeo njihovim otvorenim pismom, a nastavio se tribinom, kako je rečeno, tek prvom u nizu, prometnuo u prosvjed protiv centralizacije kulture na Zagreb.

No dodana vrijednost ovoga prosvjeda nije samo u jedinstvu nakladnika i politike oko pogubnog centralizacijskog viđenja kulture u režiji ne samo ministarstva kulture nego i općenite državne politike, već je i u konkretnim brojkama.

A njima je prethodila ozbiljna analiza, koju je potaknula najnovija odbijenica Ministarstva kulture, koje je riječke nakladnije u ovoj godini odlučilo poduprijeti iznosom ravnim nula kuna.

U Gradskoj vijećnici Grada Rijeke voditelji tribine bili su i predstavnici najeksponiranijih riječkih nakladnika: Valter Lisca, Milan Zagorac i Dragan Ogurlić.

Lisica je bio najkonkretniji, navodeći da se na natječaj Ministarstva kulture i medija za potporu objavljivanju knjiga u 2022. godini prijavilo 150 nakladnika iz petnaest županija i grada Zagreba.

Ukupno odobrena potpora iznosi nešto manje od osam milijuna kuna. Polovicu odobrenog iznosa dobilo je samo petnaest nakladnika, a svih petnaest je iz Zagreba.

I to nisu naši najveći nakladnici, nego, kako je to rekao Lisica, oni kojima je MK već dugi niz godina bankomat preko kojega ostvaruju svoje planove.

Učahurena petnaestorica

Lisica je istaknuo i podatak da dobrom dijelu tih nakladnika novci MK-a, i to od potpore, ali i od otkupa knjiga za knjižnice, čini od 40 do čak doista nevjerojatnih 98 posto ukupnog godišnjeg prihoda.

I iako se Lisica načelno složio sa Šararovom tezom da MK i tako u suštini dobiva proračunske mrvice, te da nije imalo što ni raspoređivati, odnosno da nije relevantan financijer, napomenuo je da se ta odabrana grupa nakladnika učahurila u MK i navela ga da promijeni politiku Bože Biškupića o maksimalnom otkupu 100 primjeraka knjige jednog naslova za knjižnice u odluku o dopuštenom otkupu 310 primjeraka.

– Tih 15 koji tako dobro prolaze, imaju i potporu i otkup. Istina, slab je proračun, ali i unutar tog proračuna ima ekipa koja živi dobro. A mi onda još dobijemo i šamar od MK-a da naše knjige nisu od nacionalne važnosti – rekao je Lisica, referirajući se na odgovor MK-a na njihovo otvoreno pismo.

Iznio je Lisica još jedan podatak koji je trebao ilustrirati tezu da to nikako nije tako: New York Times je u povodu 125 godina objavljivanja književne kritike objavio listu 25 najboljih naslova.

Od tih 25, 21 je ukupno preveden u Hrvatskoj, a šest je objavljeno u Rijeci. U Rijeci je objavljen i “pobjednički” naslov, naime knjiga “Ubiti pticu rugalicu” Harper Lee, koju su najboljom proglasili čitatelji NYT-a.

Ilustrativan je u tom kontekstu bio i Butorac, koji je rekao da je u izdavaštvu od devedesetih godina i da je u tom razdoblju sudjelovao u objavljivanju šest različitih čakavskih rječnika te da ni za jedan nije dobio potporu Ministarstva kulture.

Nerelevantno narječje

– Čakavsko narječje valjda nije nacionalno relevantno – rekao je Butorac.

I nisu rijetki nakladnici jedini koji imaju problema s centraliziranom kulturom, naime kad se petnaest povlaštenih nakladnika oduzme od 71 koji je potporu dobio, ostaje 56 nakladnika, koji su dijelili drugu polovicu novca, a od tih 56, 44 je iz Zagreba.

Onih osam izvan Zagreba dobilo je ukupno samo 320.000 kuna, odnosno četiri posto odobrenih potpora.

Tako potpora nije odobrena ni jednom nakladniku iz čak devet hrvatskih županija: Primorsko-goranske, Istarske, Brodsko-posavske, Karlovačke, Bjelovarsko-bilogorske, Vukovarsko-srijemske, Šibensko-kninske, Dubrovačko-neretvanske i Krapinsko-zagorske.

Upravo zato riječki nakladnici nadaju se široj potpori svih zakinutih, jer u suprotnom uskoro će morati zaključiti svoja poslovanja.

Porazan je podatak da je u posljednjih 12 godina nestalo 50 posto riječkih nakladnika, a kao što je rekao Milan Zagorac, riječka autorska scena je relativno jaka, i baš zato njeni autori objavljuju kod zagrebačkih izdavača, jer jedino kod njih mogu računati na tretman koji žele svojim knjigama.

Zasad poruke potpore stižu, kao su to rekli voditelji tribine, no mnoge od njih su anonimne. Mnogi nakladnici, naime, strahuju od eventualne odmazde iz Ministarstva kulture odluče li javno i jasno stati uz bok prosvjednicima.

Podršku nakladnicima s govornice je Gradske vijećnice dao i potpredsjednik HND-a Branko Mijić, rekavši da su iskustva na medijskoj sceni, s obzirom na to da je riječ o Ministarstvu kulture i medija, slična te da kontakti sa sadašnjom ministricom oko toga nisu bili dobri.

Što traže riječki nakladnici?

Riječki nakladnici traže:

• Decentralizaciju sredstava za knjigu u Republici Hrvatskoj.
• Da preživjeli nakladnici PGŽ-a budu financirani u skladu s udjelom Županije u BDP-u RH (8,3 posto).
• Pomoć nakladnicima iz drugih županija, naročito jadranskih, koji su u financijski nemogućoj situaciji.
• Odustajanje od novog modela otkupa knjiga koje MKM gura unatoč jednoglasnom protivljenju nakladnika.
• Da se vrati transparentni model potpore knjizi, jer sadašnji model ne omogućava ni pregled poduprtih naslova niti iznos potpora za pojedini naslov.
• Da se u prijedlog Zakona o kulturnim vijećima, koji je trenutno na e-savjetovanju, vrati odredba o mogućnosti nadzora (“status promatrača”).