NOVI VINODOLSKI – Dvanaesti Međunarodni festival klasične glazbe Novi Vinodolski 2022. petim koncertom uspješno se privodi svom završetku. U posve ispunjenoj crkvi sv. Filipa i Jakova u Novome, na pretposljednjem koncertu festivala, muzicirale su riječke harfistice Diana Grubišić Ćiković i Veronika Ćiković. Nakon diplomiranja studija klavira na Muzičkoj akademiji Zagreb, studij harfe Diana je završila 1994. na Akademiji za glasbo u Ljubljani u razredu prof. R. Ravnik Kosi, a poslijediplomski studij na Visokoj školi za glazbenu umjetnost »Ino Mirković« u Lovranu. Usavršavala se na mnogobrojnim majstorskim seminarima kod uglednih svjetskih pedagoga.

Priređuje solističke i komorne koncerte u zemlji i inozemstvu, a od 2002. ima katedru za harfu na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji i danas je u svojstvu redovne profesorice MA. Veronika je prije dvije godine diplomirala studij harfe na Muzičkoj akademiji Zagreb te nastavlja poslijediplomski studij harfe u razredu prof. M. Lučev Debanić, a pohađala je i pohađa mnoge majstorske tečajeve uglednih harfista, između ostalih i Akademiju majstora harfe u Švicarskoj. U tijeku studija stječe i dragocjena profesionalna koncertna iskustva s našim ansamblima.

Kvaliteta izvrsnih interpretkinja

Najava nastupa ovih nedvojbeno osebujnih i zanimljivih umjetnica s međunarodnim referencama jamstvo su osobitog glazbenog događaja kako u pogledu izvedbe na rijetkoj pojavnosti harfe kao solističkog instrumenta, tako i samog programa koji su glazbenice odabrale. U traganju za proširivanjem repertoara i obogaćivanjem tehničkih, tonskih, odnosno kolorističkih mogućnosti za solo i duo harfi, na rasporedu koncertne večeri bile su mahom transkripcije brižljivo odabranih djela iz klavirske i orkestralne literature, čije majstorske obrade rafiniranim zvučnim slikama nimalo ne zaostaju za svojim izvornikom. Iskorak je to već uhodanog koncertnog repertoara za harfu, čiji je najveći broj nastao u 19. i 20. stoljeću.

Prvi dio koncertnog programa ispunjen je transkripcijama vokalnih i instrumentalnih djela baroknih majstora Händela i Bacha. G. F. Händel (1865. – 1759.) napisao je glasoviti koncert za harfu i orkestar, jedno od kapitalnih koncertantnih djela harfističke literature, a za početak ovog koncerta odabrana je arija »Dolaska Kraljice od Sabe« iz njegove opere »Salomon HWV 67« (transkripcija W. Maerz), intepretirana mekim zaobljenim tonom i istančanim glazbenim ukusom. Od oko 200 kantata, koliko ih je skladao J. S. Bach (1865. – 1750.) iz Lovačke kantate BWV 208 (transkripcija D. Owens) tumačeći ariju umiljate melodioznosti »Ovce mogu sigurno pasti«, umjetnice su filigranski izdiferenciranim tonom i suptilnim stilskim osjećajem demonstrirale kvalitetu izvrsnih interpretkinja.

Dvoglasne invencije u A-duru BWV 783 i u a-molu BWV 784 istoga autora, pisane izvorno za glasovir (transkripcija D. Owens), ujednačenim i čarobnim ispreplitanjem tonova u tipično baroknoj kontrastnoj dinamici, u vlastitoj viziji utemeljenoj na izvrsnoj školi, harfistice su ostvarile rafiniranu i impresivnu kreaciju.

Muzikalnost i virtuozitet

Kao prijelaz iz baroka na impresionizam čuli smo ranoromantičnu raspjevanu skladbu umjerena tempa »Pjesmu bez riječi, op. 19, br.1«, izvorno pisanu za klavir (transkripcija E. Freund), njemačkog skladatelja F. Mendelssohna (1809. – 1847.) u primjerenoj dinamici i agogici, a sama izvedba na harfi sačuvala je bitne značajke lirske Mendelssohnove romantike. Francuski impresionizam iznjedrio je trojicu osobitih glazbenika, Debussyja, Ravela i Faurea, koji su napisali najznačajnija djela za harfu, te se preobražaj Pariškog konzervatorija koji su ovi skladatelji ostvarili svojim djelovanjem ujedno smatra kolijevkom suvremene harfističke literature.

Iz »Male suite« (1889.), izvorno pisane za klavir četveroručno francuskog skladatelja impresionizma Claudea Debussyja (1862. – 1918.), prvi stavak »U čamcu« (transkripcija Diana Grubišić Ćiković) zazvučao je vrlo delikatno i profinjenim zvukom. Zanimljivom pojavom u francuskoj glazbi postimpresionističkog razdoblja na prijelazu stoljeća smatra se Gabriel Faure (1843. – 1924.), inače jedan od značajnijih učenika slavnog C. Saint-Saensa, koji mu je kasnije postao i blizak prijatelj. Iz Faureova bogatog glazbenog opusa na koncertu smo čuli lirski izražajnu »Suitu Dolly, op. 56« sa stavcima: »Uspavanka«, »Mi-a au«, »Dolyn vrt« i »Valcer Kitty«. U »Suiti«, cikličnom djelu tipično francuskog profinjenog ukusa, obilato se koristi kromatika i velikih je tehničkih zahtjeva, što od izvođača iziskuje osobitu vještinu, virtuoznost i vrhunsku pedalizaciju.

Umjetnice su punom koncentracijom i suverenošću dokazale svoje iznimne mogućnosti za ostvarivanje maštovitih i cjelovitih interpretacija i ovako složenih skladbi. Faure je za potrebe studija na Pariškom konzervatoriju početkom 20. stoljeća napisao čuveni, »Impromptu op. 86« (1904.) za solo harfu, glazbeno i interpretativno izuzetno složeno djelo, koje i danas čini nezaobilazni dio repertoara svjetskih harfističkih koncerata i natjecanja. Diana G. Ćiković svojom je suverenom i sjajnom izvedbom ovog djela omogućila slušateljima doživljaj osebujne muzikalnosti i virtuoziteta.

Bujni tonovi harfe

Na službenom završetku izvedena je ciklična skladba »Moja majka guska« (1908.) za klavir četveroručno (transkripcija J.B. Ecosa) sa stavcima »Pavana Trnoružice«, »Palčić« i »Laideronnette, carica pagoda« slavnog francuza Mauricea Ravela (1875. – 1937.), čija je izvedba obilježena dinamičnm sjenčanjem, reljefnim ritmičkim kontrastima, muzikalno vođenim melodijskim linijama i predstavljala je visoke umjetničke domete.

Harfistice majka i kći, Diana Grubišić Ćiković i Veronika Ćiković već svojom pojavom pred slušateljima pokazuju svoj umjetnički gard – neposredne, upečatljive, sigurne, prirodne i pravo su programsko osvježenje. U svakom su trenutku pokazale majstorstvo muziciranja, a njihovi bujni tonovi harfe svojom toplinom i ljepotom ispunjavali su prostore crkve i slušateljima pružile istinske umjetničke i glazbene doživljaje.

Nakon dugog i srdačnog pljeska posjetitelja, uslijedio je dodatak programu, te s mnogo šarma i elegancije svirana je skladba »Granada« španjolskog autora Isaaca Albeniza.

Gotovo na samom kraju 12. Međunarodnog festivala klasične glazbe Novi Vinodolski 2022., osmišljavajući sadržaje priredbe, možemo ustanoviti da su organizator ART NOVI iz Zagreba i osobito umjetnička ravnateljica festivala Marija Mikulić Štimac, vodili računa o raznovrsnosti programa, solista i ansambala koji su nastupili na festivalu. Priređena je i ostvarena tako atraktivna i programski raznolika privlačna glazbena ljetna priredba, a najveća potvrda tome je dobra posjećenost koncertima.