Photo: Emica Elvedji/PIXSELL
Bio je ravnatelj Baleta Metropolitan Opere u New Yorku (1971), Gulbenkian Balleta u Lisabonu (1970–75), Baleta u Lyonu (1977–80) i Zagrebu (1992–94)
povezane vijesti
ZAGREB – Hrvatski baletni plesač, pedagog, koreograf, redatelj i dramaturg Milko Šparemblek preminuo je u utorak u Zagrebu u 97. godini, doznaje se od obitelji.
Milko Šparemblek rodio se 1. prosinca 1928. u Prevalju u Sloveniji. U ranom se djetinjstvu s obitelji preselio u Zagreb, gdje je pohađao gimnaziju i fakultet. Plesni pedagozi bili su mu Ana Roje i Oskar Harmoš, a od 1947. godine angažiran je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.
Ondje je, među ostalim, radio s Margaritom Froman (S. S. Prokofjev, Romeo i Julija; L. Delibes, Coppélia), Pijom i Pinom Mlakar (F. Lhotka, Balada o jednoj sredovječnoj ljubavi), Miloradom Jovanovićem (I. Stravinski, Apollon musagète; P. I. Čajkovski, Francesca da Rimini), Franjom Horvatom (K. Baranović, Licitarsko srce), Zvonimirom Tajzlom (M. de Falla, Trorogi šešir) i Nenadom Lhotkom (F. Schmitt, Tragedija Salome; Prokofjev, Klasična simfonija).
Od 1953. usavršavao se u Parizu, gdje je surađivao s Olgom Josifovnom Preobraženskom i Sergejem Perettijem, te postao prvi plesač u trupama Janine Charrat, Milorada Miškovića i Mauricea Bejarta. U New Yorku surađuje s Marthom Graham i Joséom Limónom.
Šparemblek se zatim, kao plesač izrazito čiste tehnike, okreće modernom izrazu. Od 1955. stvara prve koreografije, među kojima se ističu “Quatuor” (Raffaello de Banfield, 1957), “Čovjek pred zrcalom” (M. Kelemen, 1959), “Ljubavnici iz Teruela” (M. Teodorakis, snimljeno i za film 1961), podaci su Hrvatske enciklopedije.
Nakon angažmana u trupi Ballet du XXe siècle M. Béjarta, gdje je bio i baletni majstor, djelovao je kao koreograf u različitim baletnim sredinama, snimao televizijske filmove (“Sedam smrtnih grijeha”, “Očekivanje”, “Čudesni mandarin”).
Bio je ravnatelj Baleta Metropolitan Opere u New Yorku (1971), Gulbenkian Balleta u Lisabonu (1970–75), Baleta u Lyonu (1977–80) i Zagrebu (1992–94).
U Hrvatskoj se istaknuo koreografijama “Opus 43” (L. van Beethoven, 1975), “Trijumf Afrodite” (C. Orff, 1975), “Simfonija psalama” (I. Stravinski, 1976), “Pjesme ljubavi i smrti” (G. Mahler, 1981), “Carmina Krležiana” (F. Parać, 1987), “Amadeus Monumentum” (W. A. Mozart, 1990), “Johannes Faust Passion” (J. S. Bach i nepoznati srednjovjekovni autori, 2001).
Koreografirao je i plesne inserte u operama i scenski pokret u dramama. Za HRT režirao je i koreografirao “„Mathilde” (R. Wagner), “Chopeniadu” (F. Chopin), “Gestu za Tina” (D. Savin, tekst T. Ujević), “Pjesme i plesove smrti” (M. P. Musorgski).
Uz mnoge nagrade u zemlji i inozemstvu za svoj je rad 2018. dobio Nagradu za cjelokupan doprinos baletnoj umjetnosti od Hrvatskog društva profesionalnih baletnih umjetnika, a 2002. dobio je Nagradu “Vladimir Nazor” za životno djelo.
Sućut ministrice
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek izrazila je sućut obitelji Milka Šparembleka, jednog od najvećih hrvatskih i svjetskih koreografa i plesnih umjetnika, istaknuvši da je ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj kulturi i na mnoge naraštaje plesnih umjetnika.
„Ime koreografa, plesača, dramaturga i redatelja Milka Šparembleka upisano je u sam vrh popisa svjetskih baletnih i plesnih umjetnika čije su kreacije značajno utjecale na promišljanje plesa danas. Sa svojih 96 godina života i sedam desetljeća dugim umjetničkim putem, Šparemblek je donedavno bio jedan od najstarijih aktivnih koreografa na svijetu. Pripada generaciji čiji su istaknuti predstavnici, između ostalih bili Jerome Robbins i Maurice Béjart te jedan od prvih umjetnika na ovim prostorima koji je spojio balet i moderni ples”, istaknula je ministrica Obuljek Koržinek u izrazima sućuti koje je uputila u ime Ministarstva kulture i medija i svoje osobno, priopćeno je u utorak iz Ministarstva.
U interpretaciji njegova bogatog opusa, struka se slaže da je njegov osebujan stilski izričaj postao toliko jedinstven da ga se danas teško može definirati ikakvim plesno-teorijskim ili plesno-povijesnim oznakama, dodaje se.
Čini se kao da je Milko Šparemblek i sam postao plesni pojam. Njegov je ples jednostavno “šparemblekovski”, dok bi njegove inovacije u vrtlogu plesno-kazališnih traženja mogli nazvati “šparemblekovskim plesnim teatrom”, naglasila je ministrica Obuljen Koržinek.
Impresivan opus
Posebno je impresivan njegov stvaralački opus s više od stotinu i pedeset baletnih, opernih i dramskih predstava koje je postavio u četrdeset i pet različitih kazališta diljem svijeta, a širokoj je publici poznat i po brojnim televizijskim filmovima.
Milko Šparemblek je od 1947. godine bio član baleta, a kasnije solist Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Tijekom svoje dugogodišnje karijere surađivao je s najvećim svjetskim ansamblima i vrhunskim baletnim umjetnicima svoga vremena, među kojima su Pia i Pino Mlakar, Margareta Froman, Milorad Jovanović, Nenad Lhotka i Maurice Béjart.
Plesač s uspješnom inozemnom plesnom karijerom s vremenom se razvio u vrhunskog umjetničkog stvaratelja – koreografa, redatelja, dramaturga i scenografa baletnih te opernih predstava, filmskih i televizijskih produkcija.
Profesionalni ga je put vodio na razne strane svijeta. Međunarodni ugled stekao je ostvarenjima u baletnim i opernim kazalištima u Parizu, Londonu, Briselu, Amsterdamu, Veroni, Lyonu, Lisabonu, Madridu, Veneciji, Ateni, Rio de Janeiru, New Yorku, Montrealu, Strasbourgu, Beogradu, Zagrebu i Ljubljani.
Prvu dramaturšku ideju Šparemblek je realizirao u baletu “Rašomon” koja je u Monte Carlu reprizirana dvjestotinjak puta, dok je prvu samostalnu polusatnu koreografiju Kvartet (Quatuor) osmislio 1955. godine za trupu Balet pariških zvijezda.
Između ostalog, djelovao je kao baletni majstor Baleta 20. stoljeća (Ballet du XXme Siècle) Maurice Béjarta u Briselu, ravnatelj baleta Metropolitan Opere u New Yorku, ravnatelj Gulbenkian Balleta u Lisabonu, ravnatelj Baleta u Lyonu i ravnatelj Baleta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Zasluženo je osvojio brojne domaće i inozemne nagrade, uključujući pet nagrada na Baletnom bienalu u Ljubljani, televizijsku nagradu Prix Italia, nagrade kanadske i portugalske kazališne kritike, godišnju Nagradu Vladimir Nazor za 1989. godinu, Nagradu Hrvatskoga glumišta za svekoliko djelovanje, Nagradu Hrvatskog društva profesionalnih baletnih umjetnika za cjelokupni doprinos baletnoj umjetnosti, Prešernovu nagradu za životno djelo i Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo.
“Miran čovjek nemirnog duha, Milko Šparemblek će zauvijek ostati upisan velikim zlatnim slovima u antologiji svjetske baletne scene, a svojim djelovanjem ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj kulturi i zadužio mnoge naraštaje plesnih umjetnika“, istaknula je ministrica kulture i medija Obuljen Koržinek.
Hrvatski i svjetski baletni plesač, pedagog, koreograf, redatelj i dramaturg Milko Šparemblek preminuo je u utorak u Zagrebu u 97. godini.
