RIJEKA – Predstavu »Dall’ Istria… con amor!«/»Iz Istre… s ljubavlju!« premijerno je izvela Talijanska drama HNK-a Ivana pl. Zajca. Tekst za ovaj kazališni kolaž inspiriran Istrom i njezinim ljudima potpisuju poznati istarski književnik Drago Orlić i također Istranka Petra Blašković koja je i redateljica predstave. Kroz povijest istarskog poluotoka, njegov jezik, običaje i tradiciju publiku su proveli glumci i glumice Talijanske drame odjeveni u kostime koji prikazuju istarsku kozu – prepoznatljivi simbol Istre, koji je na ovaj način personificiran odnosno antropomorfno prikazan. S druge strane, moglo bi se reći, da su protagonisti ove predstave zadobili zoomorfna obilježja – glumci mekeću i pokretima oponašaju koze. Sva zbivanja koja se evociraju ispripovijedana su iz perspektive ove životinje koja od pamtivijeka za istarskog čovjeka predstavlja sam život.

Ples mrtvaca

Koze su dočekale premijernu publiku u hodniku kazališta, a zatim i raspoređene u gledalištu. Predstava »Iz Istre… s ljubavlju!« zamišljena je kao niz crtica ili razglednica iz Istre, tako da je i koncipirana fragmentarno, bez neke čvršće dramaturgije. Nije ju lako ni žanrovski odrediti, prevladavaju komički i satirički elementi, a u ovoj mješavini raznih žanrova ima i commedije dell’arte, mjuzikla, lutkarstva (teatar sjena), cirkusa i stripa.

Na ležeran i humorističan način simpatične koze, uvijek dinamične i razigrane na sceni, upoznaju gledatelje s događajima, ličnostima i anegdotama iz povijesti, ali i sadašnjosti Istre. Tako smo, između ostalog, doznali da se i vrijeme u Istri mjeri na drukčiji način – na ono prije i poslije turizma, a na toj vremenskoj crti evocira se multietnička i multikulturalna slika istarskog poluotoka (Slaveni, Talijani i drugi), kao i njegova povijest prožeta otporom različitim zastavama nasilno nametnutim (spomenimo anegdotu s pljuskom Mussoliniju u Puli). Pritom simbol koze nije slučajno odabran – ima u njoj nešto od prgavosti, ustrajnosti, tvrdoglavosti i otpornosti istarskoga čovjeka. Kao što bi rekla Petra Blašković, terra magica sa svim njezinim nijansama i kontroverzama.

Od brojnih epizoda koje se evociraju u predstavi možemo izdvojiti scenu s »Plesom mrtvaca« Vincenta iz Kastva u Bermu koja je djelomično napravljena i u tehnici kazališta sjena, a dobar dio predstave nastao je na temelju »Štorica od štrig i štriguni« Drage Orlića. Orlić je, naime, prikupio širom Istre priče o nadnaravnim bićima i praznovjericama. Priče o istarskom praznovjerju tako su sada kazališno oživljene kroz likove štrige, krsnika, more, orka, urečljivca… Zadnji dio predstave je poput kakvog povijesnog ringišpila u cirkusu kojim se kreću razne ličnosti Istre u stripovskom prikazu Marianne Nardini – od Matije Vlačića Ilirika i Giuseppine Martinuzzi do Sergija Endriga i Alide Valli.

Jezična dimenzija

Važna je i jezična dimenzija predstave, pa je od istarskog jezičnog bogatstva i raznolikosti najzastupljeniji istroveneto, tip talijanskog govora u Istri koji je od 2021. godine dio zaštićene nematerijalne kulturne baštine. U ovako zamišljenoj koncepciji riječ je o kolektivnoj glumačkoj suigri, u kojoj cijeli ansambl Talijanske drame predstavlja jedno glumačko tijelo ili kor utjelovljen u likovima koza. Stoga je teško izdvajati pojedine glumačke kreacije, no možemo izdvojiti pjevačke scene vokalno sugestivnih Leonore Surian Popov i Elene Brumini. Na premijernoj izvedbi glumili su i Aleksandar Cvjetković, Giulio Settimo, Serena Ferraiuolo, Giuseppe Nicodemo, Ivna Bruck, Andrea Tich, Stefano Iaugulli i Annamaria Ghirardeli.

Scenografiju s prepoznatljivim istarskim motivima osmislio je Ivan Botički, a tome sukladne kostime Morana Petrović. Svjetlo je oblikovao Ivan Bauk, dok je autor glazbe Andrej Pezić. I vizualno-glazbena komponenta uprizorenja odisala je specifičnim istarskim duhom. Premijerna publika pokazala je svoje oduševljenje snažnim pljeskom i ovacijama.