RIJEKA – U povodu obilježavanja Međunarodnog tjedna arhiva u Državnom arhivu u Rijeci jučer je predstavljena monografija »Ivan Klobučarić – Život i djelo« te je otvorena istoimena izložba posvećena jednom od najvažnijih kartografa ranog novog vijeka čiji su radovi relevantni za povijest Rijeke, Austrije i cijele Srednje Europe.

Reprezentativno izdanje i izložbu što su nastali u suradnji Državnog arhiva u Rijeci i Štajerskog zemaljskog arhiva u Grazu predstavili su autori Markus Leideck, dr. sc. Marko Medved i dr. sc. Elisabeth Schöggl-Ernst, arhivistica štajerskog arhiva.

Zajednička kulturna baština

– Rijetki su ljudi i fondovi koji povezuju dva arhiva na način na koji Klobučarićeva zbirka skica i karata povezuje Štajerski zemaljski arhiv i Državni arhiv u Rijeci. Naime, Klobučarićevo djelo u Graz je stiglo iz Rijeke, gdje je rođen i gdje je preminuo. Premda je provenijencija ovog fonda jasna, želim reći da su Klobučarićeve karte i skice, među kojima najbolje prikazuju upravo njegov rodni kraj te se više od četiri stoljeća nalaze u Austriji, zajednička kulturna baština dviju zemalja koju želimo učiniti dostupnijom široj javnosti, istaknuo je Markus Leideck, ravnatelj riječkog Državnog arhiva, a prisutnima se na hrvatskom jeziku obratio i ravnatelj Štajerskog zemaljskog arhiva Gernot Peter Obersteiner.

– Naša dva arhiva zajednički su izdala lijepo oblikovanu knjigu o ovom značajnom kartografu. Knjiga sadrži brojne ilustracije s kartama, crtežima i prikazima mjesta i gradova s područja Istre, Kranjske i Štajerske, ali i povijesne podatke o Ivanu Klobučariću, rođenom Riječaninu, rekao je ravnatelj Obersteiner. O važnosti ovog izdanja i prigodnoj izložbi koja ga prati već smo pisali u našem listu. Međutim, jedna od najvažnijih jest činjenica da se njome prvi put na jednom mjestu javnosti cjelovito predstavlja Klobučarić i njegov kartografski opus unutar kojeg dominiraju dovršeni radovi Rijeke i Kvarnerskog zaljeva, ali donose i nova, vrlo zanimljiva povijesna saznanja kojima se mijenjaju dosad poznati historiografski podaci poput onog da je Klobučarić rođen u Rijeci, gdje je vrlo vjerojatno i preminuo.

Augustinci u Rijeci

Značaj kartografske baštine Ivana Klobučarića naglasila je i Elisabeth Schöggl-Ernst:

– Serija karata koju je oko 1600. godine izradio augustinski redovnik Ivan Klobučarić, Nacionalna austrijska UNESCO-va komisija u prosincu 2022. godine uvrstila je i u nacionalni registar dokumentarne baštine »Sjećanje na Austriju«. Njegova kartografska ostavština, gotovo 500 skica i crteža na 99 listova, sadrži i jedan od najstarijih prikaza gradova od Štajerske do Gornjeg Jadrana, gradova koje i danas poznajemo, istaknula je Ernst.

Marko Medved, jedan od autora monografije, ovom se prilikom osvrnuo na četiri stoljeća dugu povijest augustinskog reda u Rijeci, naglasivši nedostatak historiografskih podataka, ali i kolektivne memorije.

– Augustinci u Rijeku dolaze u 14. stoljeću. Ti redovnici relevantni su za naš grad, županiju, ali i cijelu Europu, međutim, danas ne postoji spomen na njih i njihovu dugu prisutnost. Gubitku kolektivne memorije prethodilo je ukidanje augustinskoga samostana i jozefinističke reforme koncem 18. stoljeća koje su okončale njihovu višestoljetnu povijest u Rijeci. Upravo stoga ova monografija i izložba predstavljaju značajan doprinos očuvanju naše kulture sjećanja prema augustincima i najistaknutijem pripadniku tog samostana kroz više od četiri stoljeća postojanja, rekao je Medved.