SNIMIO DUSKO MARUSIC CICI
"Odlaskom profesora Bertoše kao da se otkinuo komad Istre. Pomalo odmaknut od dnevnih događanja, zaronjen u svoju mletačku Istru, on je svojom intelektualnom snagom i promišljanjem Istre itekako utjecao na sve nas" - poručila je Vodopija
povezane vijesti
PULA – Knjiga povjesničara i profesora Miroslava Bertoše “Trošenje života: Gdje li je život što ga izgubih živeći” koju je posthumno objavila Hrvatska sveučilišna naklada, predstavljena je u petak, prve večeri pulskog festivala knjiga i autora Sa(n)jam knjige u Istri
Prisjećajući se svega onoga što je ovaj ugledni profesor, koji je nedavno umro, napravio za Sa(n)jam knjige u Istri, njegova direktorica Magdalena Vodopija rekla je kako ova knjiga donosi nevjerojatno zanimljive priče te kako je upravo prije točno dva tjedna održana komemoracija za Bertošu kada je puno njegovih kolega i studenata govorilo o njemu i svi su naglasili njegovu veličinu.
“Odlaskom profesora Bertoše kao da se otkinuo komad Istre. Pomalo odmaknut od dnevnih događanja, zaronjen u svoju mletačku Istru, on je svojom intelektualnom snagom i promišljanjem Istre itekako utjecao na sve nas” – poručila je Vodopija.
Njegov sin Slaven Bertoša da je ova knjiga tek djelić onoga što je njegov otac stvarao, da je pisao dnevnike, koji su bili vrlo intimni gdje je pisao o istraživanjima, poslu, obitelji, izletima te da je volio stalno razmišljati.
Leksikograf Vlaho Bogišić prisjetio se velikog truda i zalaganja Bertoše kada su pokrenuli projekt Istarske enciklopedije, a ideja se rodila puno prije nego što su krenuli u realizaciju. U prilog tomu on je ustvrdio kako je “enciklopedija nastala iz nevjerojatne energije” te kako je zato posebna.
“Profesor Bertoša imao je nevjerojatnu sposobnost stvaranja, sposobnost da nas okupi, nevjerojatnu radnu energiju” – poručio je Bogišić dodavši kako je Bertoša bio “arheolog koji krhotine spaja u mozaik enciklopedičkog potencijala”.
Tijekom razgovora o “liku i djelu “Miroslava Bertoše čulo se kako njegova kućna biblioteka obuhvaća oko 57 tisuća naslova te kako je to bio njegov svojevrsni Knjigograd.
“To nisu samo knjige koje je kupio ili dobio od kada živi u toj kući, već i knjige koje je preselio iz ostalih adresa gdje je živio ranije. Kada sam bio mali, knjige su obuhvaćale sobu, dvije, a sada čak jedanaest soba” – naglasio je njegov sin Slaven.
