SNIMIO: SERGEJ DRECHSLER
U digitalnoj verziji za sad se može pogledati oko deset posto od 60 tisuća predmeta u 47 zbirki, no iz Muzeja žele da s vremenom cijeli fundus postane dostupan u digitalnom obliku
povezane vijesti
- Prirodoslovni muzej u Splitu je obilježio 100 godina postojanja. Još uvijek stignete vidjeti veliku izložbu postavljenu na tri kata.
- Nacionalni muzej u Alepu građen je po projektu hrvatskih arhitekata. Sudbina mu je trenutno nepoznata
- Prirodoslovni muzej u Splitu povodom 100 godina postojanja postavlja jedinstvenu izložbu
RIJEKA – Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka predstavio je mrežnu inačicu svojeg fundusa na https://digitalni.ppmhp.hr. U digitalnoj verziji za sad se može pogledati oko deset posto od 60 tisuća predmeta u 47 zbirki, no iz Muzeja žele da s vremenom cijeli fundus postane dostupan u digitalnom obliku. Svaki predmet predstavljen je fotografijom visoke rezolucije, osnovnim dokumentarnim podacima o materijalu, mjerama, tehnici izrade, mjestu i vremenu nastanka te informacijom je li izložen u postavu ili se nalazi u muzejskim čuvaonicama. Na Međunarodni dan muzeja projekt su predstavili ravnateljica PPMHP-a Nikolina Radić Štivić, članovi autorskog tima te župan Zlatko Komadina.
Rad na digitalizaciji
– Kriza koja nas je zadesila pokazuje koliko je važno imati digitalnu infrastrukturu kako bismo ostali u komunikaciji s posjetiteljima. No, moram reći da smo mi na digitalizaciji radili već proteklih nekoliko godina, a epidemija je samo ubrzala naš rad. Koliko znam, mi smo prvi muzej koji nudi online digitalni zahtjev za uvid u građu te prvi muzej koji je omogućio da se fotografije građe jednostavno dijele na društvenim mrežama, rekla je ravnateljica Radić Štivić te zahvalila Županiji te Ministarstvu kulture i medija koji su ih financijski pratili u projektu za koji je u protekle tri godine izdvojeno 200 tisuća kuna.
Dokumentarist Luka Strašek, jedan od članova tima koji je izradio digitalni fundus, kaže kako je ovo prvi korak u razvoju te da će s vremenom predmetima pridružiti interpretaciju i ispričati priče kako bi omogućili bolje razumijevanje baštine.
– Građa koju muzej čuva potječe od vremena prapovijesti pa sve do današnjeg doba. Tu su arheološki predmeti, povijesni i kulturni predmeti, kao i oni tradicijske baštine te lokalnog pomorstva. Naravno, u muzeju čuvamo i nematerijalnu baštinu županije, znanja, vještine, vjerovanja i običaje, rekao je Strašek. Viša kustosica Tamara Mataija kazala je da su ovim projektom već sad izložili dvostruko više predmeta javnosti, nego što ih se nalazi u stalnim postavima.
Vodič za posjet muzeju
– Većina muzejske građe pohranjena je u čuvaonicama, ali to nije tako samo kod nas, nego i drugdje u svijetu. U stalnim postavima se izlaže oko 5 posto građe, dok se povremenim izložbama taj broj povećava. Naravno, i ukupan broj muzejskih predmeta stalno raste, za što moramo zahvaliti svima koji svoje vrijedne obiteljske predmete ustupaju muzeju ili će to tek učiniti, rekla je Mataija.
Muzejska pedagoginja Andrea Zubović dodala je da digitalna verzija fundusa može poslužiti kao vodič za planiranje posjeta muzeju, a župan Zlatko Komadina pozvao je građane da nakon što građu pogledaju u digitalnoj verziji, svakako dođu i uživo u muzej.
