U povodu Međunarodnog dana pismenosti objavljeno je Nacionalno istraživanje čitalačke pismenosti osnovnoškolaca u Republici Hrvatskoj, koje je provedeno u veljači 2023. godine u 85 osnovnih škola iz svih dijelova Hrvatske. Primijenjeno je šest ispitnih knjižica za ispitivanje čitalačke pismenosti koje je ispunjavalo 4.197 učenika petih i sedmih razreda. S namjerom istraživanja razine čitalačke pismenosti učenika osnovne škole te njihovih čitalačkih navika prema konceptu Nacionalne strategije poticanja čitanja da se osiguraju znanstvena istraživanja koja će rezultirati spoznajama važnima za poticanje čitanja, na narudžbu Ministarstva kulture i medija i Ministarstva znanosti i obrazovanja, istraživanje na nacionalno-reprezentativnim uzorcima proveo je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Istraživanje je određeno trima specifičnim ciljevima: 1. utvrditi razinu čitalačke pismenosti učenika petog razreda osnovne škole; 2. utvrditi razinu čitalačke pismenosti učenika sedmog razreda osnovne škole i 3. istražiti čitalačke navike učenika petog i sedmog razreda osnovne škole.

Istraživanje je planirano upravo s tim dobnim skupinama kako bi se stekao uvid u čitateljske kompetencije učenika viših razreda osnovne škole koji nisu obuhvaćeni istraživanjima PIRLS i PISA. Uz zadatke za razumijevanje teksta, u svakoj su se ispitnoj knjižici nalazila i po tri metodološki različita zadatka kojima se ispitivalo razumijevanje riječi iz odabranih tekstova i po jedan zadatak vezan uz riječi općeg intelektualnog vokabulara u kojemu su korištene riječi iz udžbenika za 5./7. razred. Cilj tog dijela ispitivanja bio je stjecanje uvida u širinu i dubinu vokabulara učenika potrebnog za razumijevanje informativnih i literarnih/književnih tekstova. U probnom su se predtestiranju provjeravale čitateljske kompetencije na razini strukture teksta i strukture vokabulara te su učenici ispunjavali upitnik vezan uz čitateljske navike, razloge prestanka čitanja i druge važne teme.

Nakon provedenog istraživanja doneseni su zaključci. Iako su učenici u Republici Hrvatskoj u oba ispitivanja PIRLS postigli iznadprosječan rezultat u čitalačkoj pismenosti, petnaestogodišnjaci sustavno postižu ispodprosječne rezultate, koji su tijekom posljednjih 16 godina praćenja ostali gotovo nepromijenjeni. U tom kontekstu najviše zabrinjava činjenica da mnogi petnaestogodišnjaci u Hrvatskoj ne dostižu razinu osnovne čitalačke pismenosti, dok samo 5 posto učenika dostiže najviše razine čitalačke pismenosti. U oba istraživanja PIRLS potvrđeno je kako su učenici tog uzrasta u Hrvatskoj izvrsni čitatelji u smislu razumijevanja teksta, no njihovi stavovi prema čitanju nisu bili zadovoljavajući. Naime, još 2011. godine utvrđeno je da gotovo trećina učenika ne voli čitati (29 posto), a samo njih 17 posto iskazalo je da voli čitanje. Ti su se postotci neznatno promijenili deset godina kasnije kad je zabilježeno da i dalje gotovo četvrtina učenika ne voli čitati (25 posto), a samo je njih 23 posto iskazalo da voli čitanje. Dugogodišnjom provedbom istraživanja u ovom području dokazano je da je upravo sklonost prema čitanju jedan od čimbenika koji najznačajnije utječe na bolje rezultate iz ispita čitalačke pismenosti.

Treba istaknuti da rezultati učenika u Republici Hrvatskoj ukazuju na to da je u ranijoj dobi manje potrebno inzistirati na kognitivnoj komponenti čitalačke pismenosti, za koju su zabilježeni zadovoljavajući rezultati, a više aktivnosti usmjeriti u afektivnu komponentu – odnosno pokušati utjecati na stavove i navike djece kao čitatelja. Zato je jako važno da je Ministarstvo kulture i medija u suradnji s Ministarstvom zdravstva i uz podršku Hrvatskog društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju i Hrvatskog pedijatrijskog društva pokrenulo program »Rođeni za čitanje«, koji će raditi upravo na razvijanju sklonosti prema čitanju i na taj način pridonijeti razvoju djece i mladih, koji će zahvaljujući čitanju kritički misliti i doprinijeti razvoju hrvatskog društva u cjelini, ističe se u priopćenju.