Kultivacija

Piše Kim Cuculić: Torpediranje baštine

Kim Cuculić

Snimio Sergej DRECHSLER

Snimio Sergej DRECHSLER

Ovih dana stigla je još jedna loša vijest - zbog realizacije projekta Zapadna Žabica, odnosno Autobusnog kolodvora i garaže, više nema mjesta za izložbu torpeda Muzeja grada Rijeke na Žabici



 


 


Nema Malog salona. Nema Murtićevih mozaika na Korzu. Nema Putokaza. Nema preostalih dijelova srednjovjekovnog bedema s antičkim temeljima koji su uklonjeni s Klobučarićevog trga u vrijeme gradnje podzemne garaže. Nema ni čokoladarnice Kraša u koju su uselili hamburgeri. U ispražnjeni prostor na središnjoj šetnici Rijeke uskoro se useljava trgovina životinjskom hranom. Što je s Harterom, Torpedom i ostalom riječkom industrijskom baštinom? Ovih dana stigla je još jedna loša vijest – zbog realizacije projekta Zapadna Žabica, odnosno Autobusnog kolodvora i garaže, više nema mjesta za izložbu torpeda Muzeja grada Rijeke na Žabici. Ona više nije u planovima novih vlasnika nekadašnjeg gradskog prostora, a dojam je da ni u Gradu Rijeci ne postoji volja da se ona sačuva u sadašnjem obliku.




Kako je uopće došlo do izložbe »Riječki torpedo – prvi na svijetu« na stranicama Muzeja grada Rijeke objašnjava Ervin Dubrović:


»Kada se 2007. u sretnim okolnostima grupica entuzijasta, ‘torpedista’, okupila oko Muzeja grada Rijeke, pristigla su i prva torpeda i brojni torpedni instrumenti, dijelovi torpeda i alati. Ova je izložba prvi konkretan korak prema muzejskoj zbirci – muzeju industrijske baštine. O nužnosti muzeja toga tipa u Rijeci promišlja se već više godina, no tek se odnedavna o tome ozbiljno govori. Naš je pristup istraživanju torpeda zasnovan na očaranosti dostignućima tehnike i na tome što se osobit uspon događao u Rijeci koja je krajem 19. i početkom 20. stoljeća zahvaljujući torpedu doživjela svjetski ugled. Upravo su u tvornici torpeda uvedene brojne tehničke inovacije, izumljeni i prvi put iskušani brojni novi instrumenti. Nimalo manje zadivljujuća nije ni spoznaja da su u tvornici torpeda Whitehead u Rijeci izvođena rana akustička i aerodinamička istraživanja i da je ovdje dokazan proboj zvučnog zida! Oko izložbe o riječkom torpedu okupili su se brojni suradnici raznih struka i različitih interesa te više nego suradnički raspoloženi muzeji i druge ustanove. Izražavamo najiskreniju zahvalnost svima koji su se s gotovo neusporedivim entuzijazmom i volonterskim marom uključili u nastajanje ove izložbe.«


Idejni začetnik prvoga riječkog torpeda bio je umirovljeni kapetan fregate austrougarske mornarice Giovanni Luppis, rođen u Rijeci 1814. godine. Zamislio je plovilo vođeno s kopna (salvacoste), s pogonom na jedra, natovareno eksplozivom i s upaljačem na pramcu koji bi izazvao eksploziju pri sudaru s neprijateljskim brodom. Englez Robert Whitehead, upravitelj riječke tvornice Stabilimento tecnico, usavršio je Luppisovu napravu i proizveo prvi torpedo u svijetu. Sve velike pomorske zemlje koje su imale ratnu mornaricu, naoružavale su svoje brodove novim i vrlo učinkovitim oružjem za borbu na moru. Riječ je o proizvodnji visokosofisticiranog oružja, s mnogobrojnim tehničkim izumima koji su riječku tvornicu svrstali među vodeće industrije u Monarhiji i izvan nje.


Bez obzira na to što izum torpeda i njegova uporaba izazivaju moralne, etičke i humanističke dvojbe, činjenica je da je prerastao u jedan od simbola Rijeke po kojem je ona poznata u svijetu. U tom smislu i izložba »Riječki torpedo – prvi na svijetu« dobro je zamišljena i koncipirana te nije zanimljiva samo Riječanima, već i turistima koji dolaze u Rijeku. Ova izložba je, istaknimo još jednom, i prvi konkretan korak prema muzejskoj zbirci – muzeju industrijske baštine. Sad se u svjetlu novih okolnosti nameće pitanje može li ga Rijeka ikada dobiti, a poznato je da su takvi i slični, tehnički muzeji, među najposjećenijima.


Vezano za torpedo postavlja se i pitanje što se događa s lansirnom rampom. O tome se raspravljalo prije dvije godine na aktualnom satu Gradskog vijeća Rijeke. Tada je gradonačelnik izjavio sljedeće: »Svjesni smo važnosti torpeda za industrijsku povijest Rijeke. U razgovoru s Lučkom upravom i Ministarstvom dobili smo obećanja da će se nešto poduzeti. Izrađena je studija sadašnjeg stanja. Studija kaže da je jeftinije srušiti objekt i napraviti njegovu repliku, nego obnoviti ono što je tamo u stanju kakvo je danas…«


I evo nas danas, dokle smo stigli – torpeda će morati iseliti sa Žabice. Još jedno torpediranje riječke baštine.