Muzejski dokumentacijski centar proveo je komparativno istraživanje u najposjećenijim hrvatskim muzejima, koje je pokazalo da su ovo ljeto muzeji koji godišnje privuku trećinu svih posjetitelja u Hrvatskoj imali milijunske gubitke i strmoglavi pad posjetitelja od 79,18 posto – prenosi Hina.

Network of European Museum Organisations (NEMO) još je u svibnju predvidio dugotrajan dramatični pad prihoda sve do kraja godine, a trend pada broja posjetitelja bilježi se u cijelom svijetu od samog početka pandemije.

Podaci govore da je mnogima u turističkim područjima prihod pao od 75 do 80 posto i tjedno su gubili stotine tisuća eura, što se i očekivalo nakon što je još prije ljeta predviđen pad globalnih turističkih aktivnosti u rasponu od 50 do 70 posto, a kulturni turizam nosi 40 posto svog turizma u Europi.

MDC je u istraživanju usporedio podatke iz srpnja i kolovoza ove i prošle godine u pet tradicionalno najposjećenijih hrvatskih muzeja kojima ljeti strani turisti tradicionalno donose najveći broj posjetitelja.

Prema godišnjoj statistici MDC-a, posljednjih godina među prvih pet najposjećenijih hrvatskih muzeja najčešće se izmjenjuju Arheološki muzej Istre u Puli i Muzej grada Splita, pod kojima su naši najatraktivniji antički spomenici Arena i Dioklecijanovi podrumi, Dubrovački muzeji, a u Zagrebu Klovićevi dvori i Muzej prekinutih veza. Veliku posjećenost također bilježe i Tehnički muzej »Nikola Tesla« kao i Muzeji Hrvatskog zagorja, no njima inozemni turisti ne čine glavninu publike.

Kako je izvijestio MDC, Dubrovački muzeji 2019. u srpnju i kolovozu imali su 84.480 posjetitelja, a ove godine 18.197 ili minus od 78,4 posto; Muzej grada Splita prošle je godine u dva mjeseca u srcu sezone zabilježio 99.761 posjetitelja, a ove 15.589, što je pad od 84,3 posto; Arheološki muzej Istre, godinama apsolutni šampion posjećenosti, ovog je ljeta izgubio 55,6 posto posjeta i pao u ljetnim mjesecima s 247.344 na 109.687.

Što se tiče posjeta izložbama u Klovićevim dvorima i Kuli Lotrščak – sa 16.555 prošlog ljeta pao je na 1.361 ove sezone. Drastičan je i pad posjeta Kuli Lotrščak – dok je prošle godine u srpnju Kulu posjetilo 5.037, a u kolovozu 8.315 posjetitelja, ovo ljeto u dva mjeseca za tu poznatu zagrebačku atrakciju prodane su samo 1.222 ulaznice.

Muzej prekinutih veza izgubio je zbog koronavirusa 85,9 posto posjetitelja – od prošlogodišnjih 34.045 posjetitelja u srpnju i kolovozu pali su na 4.788, što se podudara s podacima Hrvatske turističke zajednice – u srpnju 2020. grad Zagreb zabilježio je pad od 76 posto dolazaka turista u odnosu na isti mjesec prošle godine.

MDC je objavio i što taj pad znači onim muzejima koji ozbiljno zarađuju na ulaznicama, a to najbolje pokazuju podaci koje im je dostavio Darko Komšo, ravnatelj Arheološkoj muzeja Istre. Taj je muzej na svim svojim lokalitetima prošlog ljeta u srpnju i kolovozu zaradio na ulaznicama 8,4 milijuna kuna, a ove godine u istom razdoblju 4,5 milijuna, odnosno gubio je ljetos svakog tjedna gotovo 150 tisuća eura.

Predviđanja su da će podaci na kraju godine biti još sumorniji jer sezona je prošla, COVID nažalost nije, školski posjeti i izleti su na čekanju, a većina zagrebačkih muzeja ostaje zatvorena.

Za razliku od ove crne statistike, ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti Snježana Pintarić rekla je kako su u okolnostima »novog normalnog« muzeji sigurno mjesto na kojem se i dalje organiziraju zanimljivi sadržaji i kontakt s umjetnošću »koja nam pomaže da prebrodimo stvarnost«.

»Ovih se dana piše kako je pao broj posjetitelja i to je činjenica s kojom se i mi suočavamo i borimo, ali i nastojimo uvjeriti javnost da muzeji i dalje rade dobre programe i dovode iznimne umjetnike«, rekla je Pintarić na konferenciji za novinare.

Pintarić je najavila da će se u sljedećem periodu otvoriti niz izložbi, a kao dva najveća projekta izdvojila je izložbu »Strip i vizualna kultura u Hrvatskoj« te monografsku izložbu Duje Jurića. Među najavljenim izložbama je i »Future archaeology – povratak s Mjeseca« Fabiana Anselma Orascha.