Ljeto se pomalo primiče kraju, a s time i ljetna kulturna zbivanja i festivali. Situacija s pandemijom koronavirusa odrazila se i na ovaj segment, pa su se ljetne manifestacije odvijale u ozračju »novog normalnog«, sa socijalnom distancom, zaštitnim maskama i s bitno smanjenim kapacitetima gledališta. S obzirom na okolnosti, naglasak je stavljen na domaće umjetničke snage i programi su reducirani, no važno je da se održao kontinuitet tradicionalnih festivala kao što su Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto, Osorske glazbene večeri… »Zahvaljujući« koroni Rijeka je nepredviđeno imala kulturna zbivanja i tijekom ljetnih mjeseci, nadoknađujući propušteno iz perioda »zaključavanja« i krize Europske prijestolnice kulture.

Tako je sreća u nesreći što ove godine riječko Art-kino radi i tijekom kolovoza, što ranije nije bio slučaj jer se ljetna stanka znala protegnuti do sredine rujna. Ovoga ljeta najgore su prošli filmski festivali – zbog (pre)strogih protupandemijskih mjera otkazani su i Pulski filmski festival i Motovunski filmski festival. No zato su noćni klubovi radili punom parom, što je rezultiralo povećanim brojem zaraženih COVID-19. Za razliku od toga, do sad nismo čuli ni za jedan slučaj zaraze na nekoj predstavi, koncertu, izložbi ili projekciji filma. Mjerila Stožera su u najmanju ruku čudna i nedosljedna, a pokazalo se da je otvaranje noćnih klubova bilo kobna greška i posljedice će se još zbrajati.

Dok kazališta, kina, muzeji, galerije, knjižnice… još nekako i rade, već mjesecima promocije knjiga vrlo su oskudne, gotovo da ih i nema, barem u Rijeci. Nadamo se da će jesen i to promijeniti, no svjesni smo toga da sada korona diktira pravila i vrstu plesa. Sve je zapravo u znaku neizvjesnosti i nitko u ovom trenutku ne može znati što će biti. Riječki HNK Ivana pl. Zajca najavio je novu sezonu pod znakovitom temom »Opstanak«. Korona kriza snažno je pogodila i kazališta – gubitci su ogromni, prihodi od ulaznica bitno smanjeni, gledališta reducirana… No u cijeloj ovoj priči institucionalna kazališta i nisu najgore prošla jer imaju infrastrukturu, stalne zaposlenike, vlastite umjetničke i druge resurse. Daleko je gora situacija u zemljama koje nemaju stalnih kazališta, već se radi po projektima, na ugovor. U svakom slučaju, doista je riječ o borbi za opstanak pa tko preživi…

Ali, treba misliti na budućnost. Krajem srpnja održan je videosastanak o raspisivanju Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za 2021. godinu. Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek održala je videosastanak s predstavnicima kulturnih vijeća i povjerenstava Ministarstva kulture i medija, a tema sastanka bila je raspisivanje spomenutog Poziva u novim okolnostima. Kako je rečeno, s obzirom na neizvjesnost vezanu uz razvoj epidemiološke, ali i gospodarske situacije u Republici Hrvatskoj te mjerama ograničenja i službenim preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, razmatraju se različiti pristupi i dinamika provedbe Poziva, posebno u odnosu na specifičnosti pojedinih programskih djelatnosti.

Ministrica je najavila da će za dio područja obuhvaćenih javnim pozivom natječaj biti raspisan u najavljenom roku za cijelu sljedeću godinu. Za one djelatnosti čije je djelovanje značajnije otežano ili potpuno onemogućeno zbog neizvjesne epidemiološke situacije (izvedbene umjetnosti, manifestacije), raspisat će se natječaj za kraće vremensko razdoblje (3 ili 6 mjeseci), a zatim će se početkom 2021. godine raspisati novi natječaj za realizaciju programa do kraja sljedeće godine. Cilj je olakšati planiranje i usmjeriti sredstva na one programe i manifestacije koje će u novim okolnostima biti moguće realizirati.

Svi detalji vezano uz rokove i smjernice trebali bi biti objavljeni krajem kolovoza.

Govoreći o važnosti prilagodbe Poziva novim okolnostima, ministrica je istaknula da izvanredne okolnosti na lokalnoj i nacionalnoj razini traže da se preusmjere i pažljivo rasporede postojeći resursi, ciljajući prije svega na najranjivije segmente kulturnog sektora. Jedan od ciljeva je i osmišljavanje alternativnih načina i modela produciranja i distribuiranja kulturnih sadržaja – ne samo jednosmjerno prebacivanje projekata na online platforme, već i njihovo kreiranje na višoj razini.