Kultivacija

Piše Kim Cuculić: Kultura prije i nakon korone

Kim Cuculić

Antun Tomislav Šaban / Foto Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Antun Tomislav Šaban / Foto Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Primjerice pariški muzej Louvre, koji inače privlači milijune ljudi, 2020. obišlo 72 posto manje posjetitelja. Njihov broj pao je s 9,6 milijuna u 2019. na 2,7 milijuna lani



Nedavno objavljena studija »Obnova Europe: Kulturno i kreativno gospodarstvo prije i nakon COVIDA-19«, koju je naručio GESAC – europsko udruženje autorskih društava čiji je član HDS ZAMP, iznosi brojke koje stoje iza uspješnih europskih kulturnih i kreativnih industrija prije pandemije, kao i zapanjujuće učinke zatvaranja izvedbenih dvorana i javnih prostora te mjera socijalnog udaljavanja. Također donosi niz preporuka za oporavak i osnaživanje KKI-ja, tako da one mogu biti jedan od pokretača obnove gospodarstva EU-a nakon krize.


Kako se navodi, u 2019. kulturne i kreativne industrije predstavljale su 4,4 posto BDP-a EU-a, s godišnjim prometom od 643 milijarde eura i ukupnom dodanom vrijednošću od 253 milijarde eura. KKI su također bile vodeće kad je riječ o otvaranju radnih mjesta i zaposlenosti. Zapošljavale su više od 7,6 milijuna ljudi, što je osam puta više od telekomunikacijske industrije. KKI su rasle brže (2,6 posto) od prosjeka EU-a (2 posto), a njihova je trgovinska bilanca bila u plusu 8,6 milijardi eura – što potvrđuje status EU-a kao kulturne snage u svjetskom gospodarstvu. Kreativno gospodarstvo također je pogodno područje za tehnološke inovacije i zapošljavanje mladih – ističe se.



No dogodio se COVID-19, koji je posebno pogodio ovaj sektor gospodarstva pa tako studija otkriva da su KKI pogođene više od turizma i tek neznatno manjenje od avioprometa. KKI kao cjelina doživjele su gubitke od preko 30 posto prometa za 2020. godinu – kumulirani gubitak od 216 milijardi eura, pri čemu su sektori glazbe i izvedbenih umjetnosti doživjeli gubitke od 75 posto, odnosno 90 posto, 53 milijardi eura gubitak je u vizualnim umjetnostima, 26 milijardi za audiovizualne i tako dalje.




Nikada prije europsko kreativno gospodarstvo nije doživjelo takvu gospodarsku devastaciju, čiji će se učinci osjetiti u sljedećem desetljeću. Objavljivanje ove studije potaknulo je kreativce da se ujedine i putem svojeg izaslanstva sastanu s visokim dužnosnicima EU-a. Delegacija je sadržavala predstavnike iz cijelog KKI spektra diljem EU-a, a vodio ju je jedan od pionira elektroničke glazbe Jean-Michel Jarre. U ime hrvatskih autora glazbe, u delegaciji je sudjelovao Antun Tomislav Šaban, glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja.


Slavni francuski autor Jean-Michel Jarre istaknuo je da su milijuni autora i kreativaca teško pogođeni ovom krizom. Rješenje nije u tome da »kreativci nađu nove poslove,« rekao je. »Kultura je postala oskudan resurs u današnjoj Europi i svi zbog toga patimo. Istodobno,


Europljani su svjesni istinski duboke vrijednosti umjetnosti i njezine sposobnosti da nas okuplja, jer kreativci i autori su liječnici za dušu. I ovu krizu ljudi su lakše podnosili uz kulturu i umjetnost. Ova studija odražava tu stvarnost, stavlja probleme u brojke i nudi jasne upute za rješenje«. Zatražio je od europskih institucija da hitno riješe nepravilnosti na digitalnom tržištu, prate provedbu novih propisa te kreativcima i na tom tržištu omoguće ravnopravni tržišni položaj.


Glavni tajnik HDS-a, Antun Tomislav Šaban, naglasio je: »Nova studija pokazuje razmjere katastrofe koju je pandemija prouzročila u kulturnim i kreativnim industrijama. Što se tiče glazbe, ona uz izvedbene umjetnosti bilježi najveći pad prihoda. Uzdajemo se u Europsku komisiju koja je, po riječima dopredsjednice Šuice, svjesna situacije, a dopredsjednica je osobno dirnuta otpornošću umjetnika u ovim teškim vremenima. Svi koji su pod režimom lockdowna moraju zamisliti kako bi izgledalo da u ovoj situaciji nemaju pristup glazbi, filmovima, knjigama i ostalim kulturnim sadržajima. Tu se pokazuje koliko je kulturni i kreativni sektor važan ne samo ekonomski već i kao način života koji ljudima pomaže u teškim vremenima, kad podiže moral i pronosi optimizam među pojedincima, narodima i zajednicama. Upravo sada nam treba kultura kako bismo prebrodili ove izazove i izgradili novo, zdravije društvo.«
Kao ilustraciju dodajmo i da je primjerice pariški muzej Louvre, koji inače privlači milijune ljudi, 2020. obišlo 72 posto manje posjetitelja. Njihov broj pao je s 9,6 milijuna u 2019. na 2,7 milijuna lani.