Noam Chomsky / Snimio Damir ŠKOMRLJ
Pismo tematizira sve opasnije jednoumlje i upozorava na činjenicu da se sve više pojedinaca isključuje iz diskursa, čak i zbog manjih neslaganja s »općeprihvaćenim istinama«
povezane vijesti
Apel vrhunskih svjetskih intelektualaca, pisaca, novinara, znanstvenika, akademika…, objavljen je ovog srpnja kao otvoreno pismo u magazinu Harper’s pod naslovom »Pismo o pravdi i otvorenoj debati«. Pismo tematizira sve opasnije jednoumlje i upozorava na činjenicu da se sve više pojedinaca isključuje iz diskursa, čak i zbog manjih neslaganja s »općeprihvaćenim istinama«.
Otvoreno pismo počinje s tvrdnjom da se naše kulturne institucije nalaze u prijelomnom trenutku: »Dok snažni prosvjedi za rasnu i društvenu pravdu dovode do zakašnjelih zahtjeva za reformom policije, oni istovremeno uključuju i šire pozive za većom ravnopravnošću i društvenom uključenošću, naročito u sferama visokoga obrazovanja, novinarstva, filantropije i umjetnosti. Međutim, ovo je društveno preispitivanje pojačalo širenje moralnih stavova i političkih opredjeljenja koja posljedično teže slabljenju naše volje za otvorenom raspravom i toleriranjem različitosti, a u korist ideološkoga konformizma…«, piše u otvorenom pismu koje potpisuje 150 svjetskih intelektualaca.
Potpisnici pisma upozoravaju da slobodna razmjena informacija i ideja, žila kucavica liberalnoga društva, postaje svakim danom sve ograničenija te postaje uobičajeno čuti pozive za snažnom i brzom odmazdom protiv prijestupnika koji počine verbalni ili misaoni delikt. Pismo zagovara slobodu govora i osuđuje trend »kulture otkazivanja« (cancel culture) jer se ovom praksom, kako se navodi, »ograničava debata«. Među potpisnicima apela su američki lingvist Noam Chomsky, književnica J.K. Rowling koja je i sama bila meta »kulture otkazivanja« zbog komentara o transrodnim osobama, kao i Margaret Atwood, kanadska spisateljica po čijem romanu je snimljena serija »Sluškinjina priča«, te Salman Rushdie na koga je 1989. godine bačena fetva.
U pismu se ističe da porast »javnog sramoćenja i izopćavanja« te »zaslijepljena moralna isključivost« nisu korisni po pravičnost ili diskusiju. Kako objašnjava Asja Hafner, urednica specijalnih projekata Balkanskog servisa Radija Slobodna Europa, »kultura otkazivanja« je oblik bojkota u digitalnoj eri. »Kultura otkazivanja« odnosi se na popularnu praksu povlačenja podrške (otkazivanje) javnim ličnostima i kompanijama nakon nekog njihovog negativnog poteza kojem se prigovara ili se smatra uvredljivim.
O »kulturi otkazivanja« uglavnom se govori na društvenim medijima, gdje poprima oblik grupnog sramoćenja ličnosti ili kompanije u fokusu. Otkazivanje može uključivati bojkot ili odbijanje promocije javnih ličnosti kao odgovor na njihova ponašanja ili mišljenja. Popis javnih ličnosti koje su bile mete »kulture otkazivanja« su i Kevin Spacey, Erykah Badu, Bill Gates, Michael Jackson, Woody Allen…
Jedan od potpisnika otvorenog pisma je i Gari Kasparov, svjetski šampion u šahu, koji je na Twitteru napisao: »Kao netko s osobnim iskustvom pritiska na debatu zbog ideološkog konformizma, sretan sam što vidim imena s različitih strana političkog spektra koja su potpisala otvoreno pismo… ».
Spomenuti Noam Chomsky, poznat po svojim lijevim stavovima, objasnio je da je njegov najveći strah da je ljevica preuzela mehanizme desnice i time počela isključivati ljude iz javnog života. Poznat je njegov citat o slobodi govora prije pojave fenomena »kulture otkazivanja«: »Goebbels je bio za slobodu govora u stavovima koji se njemu sviđaju. Isto tako i Staljin. Ako ste zaista za slobodu govora, onda ste i za slobodu govora upravo onoga sa čime se ne slažete. U suprotnom, niste za slobodu govora«.
Kao kontrapunkt otvorenom pismu, u magazinu The Objective pojavilo se otvoreno pismo s naslovom »Još preciznije pismo o pravdi i otvorenoj debati«, u kojemu se zamjera elitistička pozicija potpisnika: »Potpisnici, mnogi od njih bijelci, bogati i podržani na masovnim platformama, tvrde da se boje da su ušutkani, da je tzv. kultura otkazivanja izvan kontrole i da se plaše za svoje poslove i slobodnu razmjenu ideja čak i kada progovaraju s jednog od najprestižnijih magazina u zemlji«.
U magazinu Politico objašnjava se psihologija iza debate o »kulturi otkazivanja« time da se generacija intelektualaca i novinara našla u poziciji »boriti se ili pobjeći«.