Danas, 23. travnja, obilježava se Svjetski dan knjige i autorskih prava, proglašen 1995. na Glavnoj skupštini UNESCO-a kao simboličan datum u svjetskoj književnosti jer su toga dana 1616. umrli Miguel de Cervantes, William Shakespeare i Inca Garcilaso de la Vega. Jučer je obilježen i Dan hrvatske knjige, u spomen na Marka Marulića, koji je toga datuma 1501. godine dovršio »Juditu«. Jubilarna, deseta Noć knjige, obilježava se također na današnji dan s više od tisuću programa i još uvijek u specifičnim okolnostima pandemije.

Dvadeset i treći dan travnja je i Sant Jordi (Sveti Juraj, Jurjevo), dan ljubavi i književnosti koji se masovno obilježava u Barceloni i širom Katalonije. Na taj dan ljudi razmjenjuju knjige i ruže u znak zahvalnosti, a u Kataloniji se proda više od 1,5 milijuna knjiga i više od 6 milijuna ruža.

Kako čitamo u tekstu objavljenom u Modernim vremenima, korijeni ovog specifičnog slavlja potječu iz mješavine povijesnih tradicija. S jedne strane Sant Jordi je zaštitnik Katalonije od 15. stoljeća, a s druge strane oslanja se na poznatu legendu o Svetom Jurju i zmaju (vitez pobjeđuje zmaja, koji je terorizirao selo i princezu, a nakon što je ubio zmaja, sveti Juraj poklonio je princezi jednu prekrasnu crvenu ružu) i staru srednjovjekovnu tradiciju posjećivanja kapele Sant Jordi u Palacio de la Generalitat u Barceloni, gdje se nekada održavao sajam ruža ili sajam zaljubljenih.

Zbog toga je Sant Jordi i zaštitnik zaljubljenika u Kataloniji.

Posljednjih godina proslava »Books and Roses« postala je globalna: 150 događaja organizira se u više od 50 zemalja. Ovogodišnja proslava književnosti morat će se odvijati daleko od knjižnica i knjižara, ali to neće umanjiti poruku koju prenosi.

UN-ova organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu UNESCO obilježava Svjetski dan knjige i autorskih prava uz pomoć brojnih izdavača, knjižara, učitelja i stručnjaka za komunikacije. UNESCO želi svakoga, a posebno mlade, potaknuti na čitanje te promicati izdavaštvo i zaštitu intelektualnog vlasništva putem zaštite autorskih prava.

UNESCO ima i druge programe vezane za knjige i književnost. Godine 1948. organizacija je započela ambiciozan program s područja prevođenja, a jedan od glavnih dijelova toga programa jest Index Translationum, međunarodna bibliografija prijevoda koja sadrži podatke iz više od stotinu zemalja i omogućuje uvid u sve podatke o prevođenju nekoga djela.

Usto, UNESCO svake druge godine dodjeljuje Nagradu za književnost za djecu i mlade u službi tolerancije za djela za mlade koja promiču uzajamno razumijevanje utemeljeno na poštovanju drugih naroda i kultura.

Tema ovogodišnje Noći knjige jest »Ljekovita moć knjige«. Ovako to objašnjavaju organizatori ove manifestacije: »Kada govorimo o knjigama, volimo ih isticati kao riznice znanja, vrelo zanimljivih priča i inspiracije.

No snaga pisane riječi očituje se i u njezinoj sposobnosti da utječe na nas, mijenja naš doživljaj svijeta i sebe samih, omogućuje nam susret s »drugim«, nepoznatim, razvija empatiju i suosjećanje. U Noći knjige 2021. stoga vas potičemo da razmišljate o ljekovitim moćima knjiga – u razdobljima društvenih i intimnih kriza, kada im se okrećemo tražeći odgovor na pitanja koja nas muče.

Katkad će odgovori koje u njima pronađemo biti utješni, katkad uznemirujući, a neki će sigurno i duboko protresti naša temeljna uvjerenja.

Veliki Fjodor Mihajlovič Dostojevski, kojem ove godine proslavljamo 200. obljetnicu rođenja i 140. obljetnicu smrti, u baštinu nam je ostavio sljedeću misao: »Kada je bogatstvo izgubljeno – ništa nije izgubljeno, kada je zdravlje izgubljeno – skoro sve je izgubljeno«.

Mogu li nam, i kako, knjige pomoći u održavanju zdravlja pojedinca i društva? Koje bismo knjige kao lijek »propisali« sebi i drugima – i zašto? Može li se svakom vremenu preporučiti neka knjiga kao lijek? Koju bismo literaturu ponudili kao spas vremenu u kojem danas živimo?

Zavirite u svoje kućne, školske, institucionalne apoteke i u njima potražite ljekovitu literaturu…«, poruke su s kojima ulazimo u desetu Noć knjige i slavimo današnji dan.