BEOGRAD – Izložba hrvatskog umjetnika Petra Hranuellija pod naslovom »Umotan u kamen« bit će otvorena 14. siječnja u beogradskoj Galeriji 73. Većina radova koji će biti izloženi nastali su u selu Tamnjanica na jugoistoku Srbije. Poznat po tome što je odabirom kamena uspostavio vezu s klimom, Hranuelli je prvi put radio u kamenu iz Sićevačke klisure. Osim sićevačkog kamena, velik broj djela realiziran je i u poznatom prilepskom mramoru, u kojem se ovaj umjetnik već godinama majstorski vješto izražava, kako u malim, tako i u monumentalnim formatima.

Djela s motivom žene

U povodu izložbe Maja Obradović napisala je:

»Kada dobro promotrite Petrovu Veneru, Manekenku, Ženu koja čeka svoga muža, Mladu, Odbjeglu mladu, Otetu Europu, Majku, Majku s djetetom, Anđela, Anđela titravih krila, Ženu koja je sjela da se odmori, Ženu koja se budi, Ženu koja se šunja, Ženu koja trči po vjetru, Ženu koja će poletjeti, vi ste zapravo vidjeli svaku ženu u određenoj formi – mitološkoj i realnoj – i njen životni ciklus ili makar jedan njegov dio. Petrova djela s motivom žene su spomen na idol, ali i više od toga – ona su studija opsesije primordijalnim u svima nama. Njeno tijelo je naše tijelo, a naše ruke, noge i lica postaju njen nastavak u fizičkoj realnosti…

Treptajem oka primijetit ćete i nebesku viziju pod utjecajem vjetra – anđela eteričnog i prozaičnog tijela, koji tek što je raširio krila i sprema se poletjeti iz naše vizije u apstraktni prostor. Okruglina bića obitava u nama, zahvaljujući njima. Čini se da Petar svoje Anđele poistovjećuje s prirodnim elementima, kakav je vjetar… Njegovu ležeću figuru žene zatječemo u trzaju buđenja usnule duše. Drugačiji trzaj vidimo u tijelu Europe i masivnom, tromom tijelu bika, prije njihova zajedničkog uzlijetanja i konačnog nasilnog sjedinjavanja… Stoga, postaje lako poistovjetiti se s Petrovom vizijom svijeta utisnutom u kamenu. Taj kamen zadržao je ljudski miris, rečeno prometejskim jezikom – osvrnula se Obradović.

Raznolika tekstura

Kako je istaknuto, ova djela osvajaju raznolikom teksturom i položajima tijela, evocirajući pokrete prema aspektima izazovnog i često tužnog civilizacijskog prijelaza. Sigurnost i jasnoća umjetničkog izraza skulptura proizlaze iz kombinacije renesansne baštine i suvremenih težnji umjetnika – ova djela slave veličanstvenost prirode i samog postojanja, Hranuelli pomiruje prapovijesnu i renesansnu estetiku s modernim predodžbama o ženskoj ljepoti.
Petar Hranuelli rođen je u Supetru 1975. godine, a do 1994. godine živi u Postirama na otoku Braču. Izlaže od 1994. godine na 56 samostalnih i 107 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.

Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja, među kojima izdvajamo: otkupna nagrada »Venere u medu«, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo, Zagreb (2007.), 1. nagrada žirija za XXVI. izložbu malog formata, Šabac (2017., 2020.), 1. nagrada za skulpturu, IV. Međunarodno bijenale akta »Marko Krstov Gregorić«, Petrovac, Crna Gora (2018.)… O njegovom umjetničkom radu pisali su istaknuti likovni kritičari: Zvonko Maković, Slavko Timotijević, Iva Körbler, Tonko Maroević, Ive Šimat Banov, Draženka Jalšić Ernečić, Nikola Albaneže, Olivera Vukotić, Stanko Špoljarić, Davorin Vujičić, Romana Tekić, Sonja Petrović Jagić, Vesna Bunčić… Mnoga djela mu se nalaze u stalnom postavu muzeja, galerija, privatnim kolekcijama kod nas i u inozemstvu (Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Nizozemska, Italija, Austrija, Srbija, Turska, Engleska, Crna Gora, Španjolska, Kalifornija, Čile, Švicarska…) Član je HDLU-a od 2006. godine. Živi i stvara u Zagrebu. Izložba u Beogradu otvorena je do 26. siječnja 2021.