Nedavno su istraživački novinari objavili snimke nasilja hrvatske policije nad migrantima i izbjeglicama. U središtu slovenske predstave »Gejm« Žige Divjaka, koja je otvorila ovogodišnji riječki festival Zoom, našla se upravo aktualna tema migranata. Engleski naslov predstave je »The Game«, »Igra«, što je izraz kojim ljudi koji su propješačili pola svijeta kako bi pobjegli pred ratom, progonom, nasiljem i teškim siromaštvom nazivaju zadnjih sto kilometara na svojem putu, od Bosne i Hercegovine do svog cilja u Europskoj uniji.

Na temelju brojnih svjedočenja migranata iz Afganistana, Sirije, Pakistana, Alžira, Maroka, Tunisa i drugih zemalja, predstava – nastala u produkciji Slovenskog mladinskog gledališča i Maske iz Ljubljane – rekonstruira mukotrpan put koji ti ljudi prolaze u potrazi za boljim životom. Tekst je nastao na temelju svjedočanstava sakupljenih u bazi podataka Border Violence Monitoring Networka.

Jezik kazališta

Ovoj temi Žiga Divjak pristupa na kazališni način, stvarajući svojevrsnu dokumentarnu predstavu. »Gejm« je izveden na pozornici HNK-a Ivana pl. Zajca, po kojoj su iscrtane granice između BiH, Hrvatske, Slovenije i Italije. Na tlu ispisani gradovi i mjesta slijede migrantsku rutu, a njezin završetak je u podignutoj ploči na kojoj je objašnjeno načelo zabrane protjerivanja prema međunarodnom pravu ljudskih prava. Premda zakonski propisi i razne deklaracije tvrde drukčije, na terenu je situacija takva da migranti na putu iz svojih zemalja prema Europi prolaze kroz različite torture, nehumano ponašanje prema njima, izloženi brutalnom fizičkom i psihičkom mučenju. Slično istrazi u rekonstrukciji zločina, izvođači na ploču magnetom pričvršćuju listove papira s fotografijama pretučenih migranata uz opis slučaja.

Društveni angažman

Glumci i glumice izgovaraju ili čitaju iskaze migranata, a predstava iznosi i statističke podatke o zemljama iz kojih migranti dolaze, njihovom broju, uz ponavljanje želje za dobivanjem azila u Sloveniji. Na kraju je i tragičan epilog koji podsjeća na broj poginulih migranata – za mnoge gejm, naime, završava pogubno; na slovensko-hrvatskim granicama je prema dostupnim podacima do sada život izgubilo oko dvadeset ljudi.

Umjesto uobičajenih kazališnih rekvizita, izvođači po migrantskoj ruti ostavljaju predmete vezane za migrante – razbijeni mobitel, krekeri
koje su platili 20 eura, iznošena i uništena obuća, vodom natopljena trenirka, okrvavljeni zavoj, poderani pokrivači, napuhnuta najlonska vrećica uz pomoć koje se ovi slabi plivači probijaju kroz vodu (i nerijetko utapaju)… Na pozornici je i željezni krevet »na kat« prekriven šarenim dekama, a u zvučnoj kulisi čuje se lavež policijskih pasa, dok tjeskobnu atmosferu kreira i zvuk drvene palice kojom jedan od izvođača udara u stolac fingirajući udarce pendrekom po migrantima. U »Gejmu« sudjeluju i žene, glave prekrivene maramom, dok iz mobitela jedne od njih svira glazba iz njezine domovine…

U završnom prizoru izvođači skidaju sa sebe odjeću i obuću, zamatajući se u folije za pothlađenost. Scenska svjetla se gase, u gledalištu tišina, a nakon prvog pljeska publike više nije bilo drugog izlaska glumaca i glumica na pozornicu. Za razliku od nekih koji šute o ovom problemu, autorski projekt »Gejm« odlučio se suočiti s njim, propitujući ulogu i odgovornost Slovenije i njezine granične politike za život i sudbinu ljudi u bijegu. Predstava se dotiče i Hrvatske, koja prema migrantima ne postupa ništa bolje. Predstava »Gejm« dobar je primjer angažiranog teatra.